Centar za životnu sredinu zatražio je od gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića hitnu obustavu svih daljih radova na obali i u koritu rijeke Vrbas, dok javnosti ne budu dostupni svi dokumenti i dok se u proces ne uključe stručnjaci i građani.
Predstavnici Centra za životnu sredinu predali su otvoreno pismo Gradskoj upravi Banjaluka u kojem upozoravaju da se radovi na izgradnji šetališta uz Vrbas provode netransparentno, bez dovoljno stručne rasprave i uz, kako tvrde, ozbiljno kršenje procedura. Pismo je upućeno gradonačelniku Drašku Stanivukoviću, a podržalo ga je više nevladinih organizacija, stručnjaka i profesora Univerziteta u Banjoj Luci iz oblasti arhitekture, urbanizma, šumarstva i zaštite životne sredine.
Iz CZZS-a poručuju da se ne protive uređenju obale Vrbasa niti približavanju rijeke građanima. Naprotiv, ističu da je upravo to potrebno Banjaluci. Problem je, kako navode, u načinu na koji se projekat provodi: bez potpune dokumentacije dostupne javnosti, bez smislenog učešća stručnjaka i građana i uz intervencije koje, prema njihovoj ocjeni, već nanose štetu riječnom ekosistemu.
Predstavnik Centra za životnu sredinu Igor Kalaba rekao je da traže da se do daljeg obustave svi radovi koji se odnose na korito i obalu Vrbasa. Jedan od ključnih zahtjeva je objavljivanje javnog konkursa za ovako značajan projekat, jer se, kako je naveo, uređenje Vrbasa ne smije provoditi netransparentno i bez stručnjaka najvišeg nivoa.
U otvorenom pismu CZZS podsjeća da su radovi na dionici od Srpskih toplica, odnosno Gornjeg Šehera, do Švedske plaže počeli još u julu 2025. godine, kako tvrde, bez vodnih smjernica, vodne saglasnosti i građevinske dozvole. Navode i da je republička vodna inspekcija dva puta izlazila na teren, zabranila radove i zapečatila gradilište, nakon čega je Gradska uprava tek naknadno pribavila potrebnu dokumentaciju.
Posebno upozoravaju da se dio radova izvodi unutar obuhvata nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, u prvoj zoni zaštite, gdje je, prema njihovom tumačenju, za izdavanje građevinske dozvole nadležno resorno ministarstvo Republike Srpske, a ne Grad Banjaluka. Zbog toga CZZS tvrdi da se ne radi o administrativnoj grešci, nego o svjesnom kršenju zakona.
Centar ukazuje i na problem netransparentnosti. Kako navode, uprkos brojnim dopisima, zahtjevima za pristup informacijama i požurnicama, Gradska uprava im nije dostavila osnovne dokumente, uključujući građevinsku dozvolu i projektnu dokumentaciju. Okružni sud u Banjoj Luci je 3. aprila 2026. godine presudio u korist Centra zbog „ćutanja administracije“, ali iz CZZS-a tvrde da tražene informacije ni nakon toga nisu dostavljene na odgovarajući način.
Dodatni razlog za reakciju je i sječa stabala na obali Vrbasa između Gradskog mosta i mosta KAB, odnosno Venecija mosta. U otvorenom pismu navodi se da je u aprilu posječeno više od dvadeset stabala, te da se takve „greške“ ne smiju posmatrati kao izolovan incident, nego kao posljedica sistema u kojem se procedure ne poštuju.
CZZS od Gradske uprave traži hitnu obustavu radova dok se ne objavi kompletna projektna dokumentacija, uključujući obuhvat, izgled, izvođače, finansijsku konstrukciju, dozvole i saglasnosti. Traže i uključivanje stručne i šire javnosti, izlazak nadležnih stručnih institucija na teren, poštovanje zakonskih procedura u zaštićenom području, te hitno dostavljanje svih traženih informacija javnosti.
Među zahtjevima je i da se prije estetskog uređenja obale riješe infrastrukturni i komunalni problemi, posebno pitanje otpadnih voda koje se direktno ulijevaju u Vrbas. Centar traži i izradu sveobuhvatne studije uređenja priobalja kroz urbano područje Banjaluke, kao i organizaciju međunarodnog urbanističko-arhitektonskog i pejzažnog konkursa za obalu Vrbasa.
Kalaba je poručio da je najvažnije u ovom trenutku spriječiti dalju štetu. Prema njegovim riječima, CZZS će koristiti sve dostupne zakonske mehanizme kako bi zaustavio radove i otvorio prostor za javnu i stručnu raspravu o projektu koji se tiče jedne od najvažnijih prirodnih i urbanih vrijednosti Banjaluke.
GERILA
