Zelene površine u gradu na Vrbasu sve češće pokriva beton iako je u Banjoj Luci u posljednje dvije godine zasađeno oko 2.400 novih stabala. Koliko je posječeno, koje vrste su zasađene i koliko novca je izdvojeno za sadnice – nadležni ne znaju.
Prema podacima Gradske uprave Banja Luka ove godine je, do septembra, posađeno oko 400 novih stabala na području grada.
– U istom periodu uklonjeno je oko stotinu stabala različite starosti koja su bila suva, polomljena ili zbog truleži u zoni pridanka predstavljala opasnost za građane ili imovinu – kazali su u GU Banja Luka dodavši da je na mjestu svakog uklonjenog drveta posađena nova sadnica.
Dodali su da je i tokom prošlogodišnje jesenje sadnje zasađeno više od 2.000 različitih stabala.
– Prema studiji analize zdravstvenog stanja za devet ulica, vrši se njega u skladu sa preporukama iz pomenute studije – rekli su u GU Banja Luka. Dodali su i da Komisija za procjenu potrebe sječe drveća na javnim površinama svakodnevno pregleda sve aleje i drveća u naseljima, te izdaje naloge za uklanjanje suvih ili oštećenih stabala.
Iz GU Banja Luka nismo dobili tačan broj posječenih stabala u Gradu, niti podatke za 2020. i 2019. godinu, kao ni koliko je novca za ovo izdvojeno. Nismo dobili ni podatke odakle se nabavljaju sadnice/mladice drveća, koje vrste niti kolika je prosječna cijena jedne.
U Udruženju građana „Centar za životnu sredinu“ u Banjoj Luci smatraju da je neophodno da grad ima katastar zelenila i zelenih površina.
– Takvim sistemom bi sva stabla bila popisana, georeferencirana i moglo bi se sistematski voditi briga o njima. Zelenilo u gradu je takođe dio komunalne infrastrukture, te je neophodno da se upravljač, ali i građani, sa njom odnose kao i sa svom drugom infrastrukturom – istakli su u CZŽS.
Ističu da je to je značajan posao koji je pred našim gradom, te da su posljednjih godina primjetni pomaci u broju, ali i kvalitetu sadnica koje su sađene na području grada.
– Uz stalno održavanje zelenila, sadnica i starijeg drveća, neophodno je i povremeno uklanjanje stabala – pojasnili su u ovom Udruženju.
Banja Luka je, dodaju u CZŽS, poznata po alejama lipa i kestenova, a uz Vrbas rastu vrbe, topole i johe.
– Dobro su se pokazale i neke vrste javora, jasenova i koprivića. Izbor vrsta za sadnju teorijski gledano je veliki, ali sadnice treba da budu pravilno uzgojene, propisno transportovane i postavljene u zemlju – pojašnjavaju u CZŽS.
Ističu da je ovo veoma složen posao, te da se njime trebaju baviti dobro organizovane stručne i tehničke službe, ali da u ovom trenutku grad Banja Luka nema sve preduslove.
– Previše se oslanjamo na entuzijazam i posvećenost pojedinaca i na razne akcije donacija sadnica i same akcije sadnje. To može biti dio sistema, ali ne i njegova srž – naglašavaju oni.
Kako su dodali, ne smije se dozvoliti ni da investitorska "glad" za slobodnim prostorom otima preostale zelene površine u gradu i da procesi gradnje budu takvi da oštećuju i uništavaju stabla.
Neophodno je, kažu u CZŽS, i da se i sistem kontrole i kažnjavanja pojača, sve dok svijest svih aktera ne bude na zadovoljavajućem nivou.
J. Stanić
