Zbog čega su USAID i NED na crnoj listi nove američke administracije

Odluka novog američkog predsednika Donalda Trampa da do daljeg obustavi rad Agencije za međunarodni razvoj (USAID), ali i zamrzne njihov budžet, odnosno pomoć zemljama širom sveta, predstavlja pokušaj nove američke administracije da se obračuna sa dubokom državom, koja je ovu agenciju koristila kao jednu od mnogobrojnih alatki za širenje svoje moći.

Kaže ovo direktor organizacije "Srbi za Trampa" i jedan od članova štaba novog američkog predsjednika tokom predizborne kampanje Aleksandar Saša Jovičić iz Majamija, komentarišući odluku novog američkog predsjednika da stavi katanac na vrata USAID-a, agencije preko koje su milijarde dolara prane, ali i korišćene za širenje takozvane meke moći.

Prema njegovim riječima, Tramp se odlučio na ovaj korak iz nekoliko razloga.

Prvi, kako bi smanjio troškove te spriječio eventualni bankrot Amerike, koji prijeti zbog enormnih dugova koji su napravljeni u prethodnom periodu.

Drugi - jer je shvatio da demokrate ovu agenciju i njoj slične koriste za finansiranje svoje partije, tako što se donirani novac čudnim putevima vraćao u Ameriku. 

- Kako je otkriveno, a o čemu pišu i mnogobrojni američki mediji, ova agencija bila je jedna od mnogobrojnih koju su demokrate koristile kao izvor svoje snage, pa i finansijske, te me ne bi čudilo, a već se o tome počelo govoriti, da se na udaru nađe i Nacionalni fond za demokratiju (NED). Preko ovakvih i sličnih agencija i fondova duboka država je gradila svoju moć, kako u Americi, tako i širom sveta, trošeći pri tom ogromne svote novca poreskih obveznika, milijarde. Predsednik Tramp i ekipa saradnika koju je on uspio okupiti oko iste ideje sada to žele promeniti i obračunati se sa tim uslovno rečeno nevidljivim centrima moći - istakao je Jovičić za "Glas Srpske". 

SUVERENISTI I GLOBALISTI

Prema riječima profesora geopolitike Srđana Perišića, Trampova naredba, odnosno ukaz da bude ispitane svrsishodnost trošenja ogromnih svota novca USAID-a širom svijeta, a koji je vrlo često korišćen i za destabilizaciju zemalja, proteste i rušenje vlasti, te propagiranje raznih vrijednosti takozvane duboke države, nesumnjivo će negativno uticati i na civilni i nevladin sektor u BiH, ali sigurno i na pojedine medije, koji su proteklih godina bili na ovom spisku za pomoć. Smatra da se radi o pokušaju nove američke administracije da prekine finansiranje globalističkih i liberalnih organizacija, ali i njihovih ideologija, a koje su dio onog za šta se zalaže takozvana američka duboka država. Dodaje i da nije nikakva tajna da su ti centri moći u dobroj mjeri koristili i novac USAID-a, ali drugih organizacija i fondova, da se u određenim zemljama izvrši politička promjena i preoblikuje javno mnjenje da bi bili ostvareni određeni geopolitički i finansijski ciljevi.

Smatra i da predsjednik Tramp peće odustati od ovakvog pružanja pomoći, ali će sigurno smanjiti spisak i svotu novca. Kaže i da ga nimalo ne čudi informacija da je od svih država u regionu preko USAID-a u BiH ušlo najviše američkog novca, dva puta više nego u Srbiju, ali ni podatak da su Kosovu u proteklih pet godina data čak 538,4 miliona dolara. Kada se podvuče crta, stara američka administracija je od 2020. do kraja 2024. u BiH i na Kosovo uputila pomoć vrijednu nevjerovatnih 940 miliona dolara. Na ovo je ukazao i Ričard Grenel, novi američki izaslanik za specijalne misije i politiku, navodeći da je milijardu dolara dato raznim, kako ih je nazvao ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike. Na čitavu ovu situaciju osvrnuo se i pravnik Ognjen Tadić. Kaže da nakon što je šef novoosnovanog Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) Ilon Mask izjavio da je USAID kriminalna organizacija, neminovno da u Republici Srpskoj dođe do usvajanje zakona o finansiranju nevladinih organizacija (NVO), a da bi se, između ostalog, uklonilo podozrenje u odnosu na njihov budući rad.

OSLONAC IMPERIJE

Američka agencija za međunarodni razvoj ili USAID osnovana je 1961. od strane tadašnjeg predsjednika Džona Kenedija i to na vrhuncu hladnoratovske borbe SAD sa Sovjetskim Savezom. Kenedi je u to vrijeme želio efikasniji način da se suprotstavi sovjetskom uticaju u inostranstvu kroz stranu pomoć i smatrao je da je Stejt department frustrirajuće birokratski u tome. 

Nova američka administracija USAID doživljava kao naduveni relikt hladnog rata, skupo oruđe za strano miješanje koje se maskira kao humanitarna pomoć.

Prema mišljenju Maska, ne radi se o spašavanju života - radi se o uštedi dolara poreskih obveznika i ograničavanju SAD od beskrajne manipulacije. To je gledište koje dijele i drugi koji ističu da Amerike ne treba da se više miješa u svjetska pitanja te da ova agencija predstavlja svilenu baršunastu rukavicu koja pokriva gvozdenu pesnicu američke spoljne politike. Kako navode, u zemljama u kojima bi vojna intervencija bila previše neuredna ili previše očigledna, USAID ulazi u promovisanje demokratije.

To se moglo vidjeti na primjerima finansiranja anti-Kastrovih disidenata na Kubi do navodnog podržavanja opozicionih grupa u Rusiji i miješanja u ukrajinski politički pejzaž. Prema Majku Bencu, bivšem zvaničniku Stejt departmenta i sadašnjem izvršnom direktoru Fondacije za slobodu na internetu, USAID nije samo još jedna agencija za pomoć - to je oslonac američke imperije. Kako kaže, ova agencija uz pomoć Stejt departmenta, Pentagona i obavještajne zajednice, do sada je upravljala američkim globalnim carstvom, nadgledajući vazalne države i strana tržišta.

Benc tvrdi da je USAID stvoren da pojednostavi haos, djelujući kao "centralno čvorište" koje koordiniše američki strani uticaj. 

- Kada ljudi čuju ime USAID, fokusiraju se na pomoć. Ali, nije riječ o pomoći. Ova agencije služi kao vezivno tkivo između američkih vojnih, diplomatskih i obavještajnih napora u inostranstvu, kanališući milijarde dolara u strane zemlje da bi uticale na njihov politički i ekonomski pejzaž. USAID stoga nije dobrotvorna organizacija, već alatka za upravljanje carstvom, iza kojeg stoji takozvana duboka država - istakao je nedavno ovaj visoki američki zvaničnik. 

KAKO JE TROŠEN NOVAC

Prema zvaničnim podacima, samo u posljednje četiri godine USAID-u je iz budžeta prebačeno skoro 180 milijardi dolara. Pojedini mediji objavili su da zatvaranje vrata ove agencije neće mnogo uticati na to kako Amerika humanitarno pomaže drugima, ali će sigurno zaustaviti one koji žele da eksploatišu ogromna sredstva u političke i lične svrhe, ali i za promovisanje globalističkih ideologija koje su u suprotnosti sa tradicionalnim, za koje se zalaže Tramp i njegova nova ekipa. 

Nakon što je Tramp stopirao njihov daljni rad, on navodno razmatra pripajanje ove agencije Stejt departmentu. Da se novi američki predsjednik ne šali, govori i podatak da su zapečaćene kancelarije ove organizacije, a rukovodeći službenici poslati kući.

Pravdajući ove svoje poteze Tramp je optužio rukovodioce USAID-a da su radikalni ludaci. Sličan stav iznio je i Mask, koji smatra da ovu agenciju treba u potpunosti zatvoriti, jer predstavlja kriminalnu organizaciju za koju vjeruje da je finansirala i istraživanje biološkog oružja, uključujući projekte koji su navodno doveli do pojave pandemije virusa korona.

Kako su objavili pojedini mediji, dobar dio američkog novca preko USAID-a otišao je i za finansiranje organizacija povezanih sa određenim terorističkim organizacijama. Stotine hiljada obroka otišlo je borcima povezanim sa "Al-Kaidom" u Siriji, a ogromne svote dolara date su i za finansiranje kanala za navodnjavanje i poljoprivredne opreme, a kao podrška uzgoju maka u Avganistanu.

O radu ove agencije nedavno je govorila i sekretar za štampu u Bijeloj kući iznoseći na uvid, kako je istakla, neke od suludih troškova ove agencije.

Kao jedan od primjera zloupotrebe i beskorisnog trošenja novca navela je milion i po dolara za programe promovisanja različitosti na radnim mjestima u Srbiji. Ona je pri tome mislila na grupu "Izađi", koja je od Bajdenove administracije dobila novac za "unapređenje jednakosti različitosti i uključivanje u radna mjesta LGBT plus osoba u Srbiji".

U kategoriju bespotrebnog trošenja i zloupotrebe spadaju i dva miliona za promjene pola i LGBT aktivizam u Gvatemali, 47.000 dolara za transrodnu operu u Kolumbiji i 32.000 dolara za transrodni strip u Peruu.

Ko je sljedeći

Nacionalni fond za demokratiju (NED), koji bi se nakon USAID-a mogao naći na udaru nove američke administracije, organizacija je sa sjedištem u SAD koja je osnovana 1983. s ciljem promocije demokratije. Svake godine NED podržava više od 1.000 projekata nevladinih grupa iz inostranstva, koje se bore za "demokratske ciljeve" u više od 90 zemalja. Šef novog Odjeljenja za vladinu efikasnost Ilon Mask kaže da je ovaj fond prepun korupcije te da će se nova administracija i s njima obračunati. 

Glas Srpske

Tagovi: