Tramp nakon Venecuele gleda prema Grenlandu: Uskoro (FOTO)

Nakon što je SAD juče zarobio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija “upravljati Venecuelom” dok se ne sprovede tranzicija vlasti. Ta je izjava, kao i sama vojna intervencija, podstakla zabrinutost da bi Tramp svoju pažnju mogao usmjeriti i na druge dijelove svijeta.

Posebno su se ponovo rasplamsale bojaznost oko Grenlanda, nakon što su se pripadnici Trampovog MAGA pokreta otvoreno počeli referisati na mogućnost američkog preuzimanja te teritorije.

Kontroverzna objava na društvenim mrežama

Dodatne tenzije izazvala je objava Kati Miler, desničarske podkasterke i supruge Stivena Milera, Trampovog moćnog zamjenika šefa osoblja za politiku. Ona je kasno sinoć na društvenoj mreži X podijelila kartu Grenlanda preko koje je bila postavljena američka zastava, uz kratak komentar: “SOON” (eng. “USKORO”).

Fotografija OVDJE

Objava je uslijedila samo nekoliko sati nakon američke vojne operacije u Venecueli i hapšenja Madura te je u Danskoj doživljena kao provokacija i prijetnja aneksijom.

Reakcija Danske: Očekujemo puno poštovanje teritorijalnog integriteta

Na objavu je reagovao danski ambasador u Americi Jesper Moler Sorensen, koji je objavu podijelio uz, kako je naveo, “prijateljski podsjetnik” na dugogodišnje odbrambene veze dviju zemalja.

Fotografija OVDJE

– SAD i Danska su bliski saveznici i tako bi trebali nastaviti sarađivati. Sigurnost SAD-a ujedno je sigurnost Grenlanda i Danske. Grenland je već dio NATO-a – poručio je Sorensen, dodavši da dvije zemlje već blisko sarađuju u Arktiku.

Naglasio je i da je Danska u 2025. povećala izdvajanja za odbranu na 13.7 milijardi dolara, upravo za sigurnost Arktika i sjevernog Atlantika.

– I da, očekujemo puno poštovanje teritorijalnog integriteta Kraljevine Danske – dodao je.

Tramp i Grenland

Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, članice Evropske unije, s vlastitom vladom. Ostrvo je strateški izuzetno važno zbog odbrane, ali i potencijalnih mineralnih bogatstava.

Tramp je više puta javno izjavio da SAD “mora imati Grenland”, pritom ne isključujući ni upotrebu vojne sile. Prošle godine imenovao je guvernera Luizijane, Džefa Londrija posebnim izaslanikom za Grenland. Londri je tada zahvalio Trampu na imenovanju, navodeći da mu je “čast služiti kako bi Grenland postao dio SAD-a”.

Londri je u subotu javno podržao i nasilno svrgavanje Madura, poručivši da Tramp “napokon preduzima stvarne korake u ratu protiv droge”.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens prošle je godine posjetio američku vojnu bazu Pitufik na Grenlandu te optužio Dansku da ne radi “dovoljno dobar posao” kada je riječ o sigurnosti te teritorije.

“Ne možete anektirati drugu zemlju”

Danska premijerka Mete Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen ranije su zajednički poručili da se granice i suverenitet država temelje na međunarodnom pravu.

– To smo već jasno rekli, a sada ponavljamo: ne možete anektirati drugu zemlju. Čak ni uz argument međunarodne sigurnosti – poručili su.

Iako većina od oko 57.000 stanovnika Grenlanda želi nezavisnost od Danske, ankete pokazuju da ne žele postati dio SAD-a. Grenland od 2009. ima pravo jednostrano proglasiti nezavisnost.

Američki predsjednik u maju je za “NBC” izjavio da ne isključuje upotrebu sile: – Ne isključujem ništa. Trebamo Grenland jako, jako puno – rekao je Tramp, dodajući da je riječ o međunarodnoj sigurnosti.

Zbog sve učestalijih prijetnji, danska vojna obavještajna služba prošlog je mjeseca SAD prvi put označila kao sigurnosni rizik, što se smatra dramatičnom promjenom u transatlantskim odnosima.

Direktorka vojne analize u think-tanku Defense Priorities, Jenifer Kavanag, upozorila je da se Trampove prijetnje više ne mogu olako odbaciti.

– Nije mi više jasno ko bi uopšte mogao spriječiti SAD da pošalje nekoliko stotina ili hiljada vojnika na Grenland – rekla je Kavanagova, a prenosi “Index“.

Nezavisne