Gleda se u svaki gram! Tom rečenicom se najbolje može opisati „stanje“ u banjolučkim mesnicama nakon što su cijene osnovnih životnih namirnica otišle u nebo. Banjolučani, kažu mesari, najviše kupuju piletinu i svinjetinu, dok za junetinu malo ko ima para.
U mesnici „Kod Želje“ kažu da imaju manje posla za vrijeme posta. U ovoj mesnici građani najviše kupuju piletinu. Banjolučani, kažu zaposleni „Kod Želje“, uzimaju sve manje mesa. Više nije isto kada nekada i sada se mora paziti „bukvalno“ na svaki gram prilikom vaganja.
– Ako su građani nekada kupovali 600 grama mesa, sada to prepolove i kupuju 300 grama. Oni koji imaju novca i koji su navikli da jedu ramstek, oni ga jedu i sada. Ali to su rijetki slučajevi. Prosječni građani koji rade za minimalnu platu, „debelo“ je osjetio poskupljenja – rekli su u ovoj mesnici.
Mladi, dodaju, najviše kupuju piletinu, jer su uvrtili u glavu da je piletina toliko zdrava. U mesnici „Kod Laze“ situacija je ipak nešto malo drugačija, ali jedna stvar je ista – sve manje građana ulazi na vrata mesnica.
– Građani kupuju manje količine nego ranije. Kupuju sve ono što je jeftinije, a kod nas se najviše kupuje svinjetina. Cijena junetine je znatno skočila i sada se kreće od 14 do 19,5 KM. Svinjetina se najviše kupuje, jer je trenutno najjeftinija. Plećka je oko 9,50 KM, a but je 10,50 KM. To su cijene koje su „stare“ dva dana. Svinjetina je prije toga bila 8,50 KM – kazali su u ovo mesnici.
Građani se kako ističe, žale na sve. Pitaju čak i mesare da li će moći da izdrže silna poskupljenja.
– Ne žale se samo na poskupljenje mesa, nego na poskupljenje svega. Zato uzimaju manje količine. A svakako je manje ljudi i kupaca. Stanovništvo je otišlo i napustilo Republiku Srpsku. Ko je god mogao otići, otišao je – rekli su u ovoj mesnici.
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je tokom februara prošle godine, u poređenju sa istim mjesecom godinu ranije povećan broj zaklane živine za 13,3 odsto, dok je istovremeno smanjen broj zaklanih ovaca za 0,5, goveda za 27 i svinja za 33,8 odsto.
Statistički podaci pokazuju da je u istom periodu zabilježeno i povećanje neto težine zaklane živine za 14,7, kao i smanjenje neto težine zaklanih ovaca za 2,9, goveda za 27,2 i svinja za 35,1 odsto.
J. Miladinović
