Ovo je izazvalo oštre reakcije među računovođama koji tvrde da institucije ignorišu neljudske uslove rada i preopterećenost zaposlenih u ovoj struci.
Objašnjavaju da svake godine od 1. januara do 28. februara imaju obavezu da izrade i unesu ogroman broj finsnsijskih izvještaja, uz redovan obračun plata i prijava za porez na dodatu vrijednost, što je postalo fizički neizdrživo za njihovu struku.
Računovođa Snežana Savić iz biroa “Ekonomik” iz Banjaluke kaže da ih je ministarstvo glatko odbilo i nedvosmisleno prebacilo odgovornost na Zavod za statistiku RS, navodeći njihove interne rokove za objavu podataka (31. mart) kao jedinu prepreku.
Savić govori da se njihova struka svakodnevno suočava sa velikim opterećenjem administrativnim obavezama, a odbijanje vidi kao potpuno ignorisanje realnog stanja na terenu.
Paralelni obračuni
– U januaru i februaru rade se završni izvještaji i paralelno obračun plata i PDV-a do 10. u mjesecu. Pola januara su neradni dani, a veliki broj klijenata odlazi i na odmore, na zimovanja. Dokumentaciju nam često šalju u posljednji trenutak, a statistika nas stalno zatrpava nekim novim obrascima koje moramo da popunjavamo. Računovođe u toku nepuna dva mjeseca jedva fizički izdržavaju obim obaveza, dokumentacije, podataka i formulara. To jednostavno nije realan rok za ovoliki posao. Mi radimo tako sve ove godine i u dva mjeseca uvijek moramo da spakujemo nešto što se realno ne može završiti – kaže Savić.
Priča da računovođe niko ne pita kako će uskladiti svoje poslovanje sa nametanjem propisa, elektronskih potvrda, digitalizacijom i odakle će sve da plate. Priča da su zemlje u okruženju prepoznale potrebu da se taj rok ostavi do kraja marta, a da su pojedine države još fleksibilnije.
– Srbija, Hrvatska i Crna Gora već imaju te rokove do 31. marta, Slovenija do 30. aprila, a Albanija do 31. maja. Njemačka, na primjer, ima takve rokove da se izvještaji mogu dostaviti i do dvije tri godine kasnije. Niko nema rok 28. februar osim nas. Glatko su nas odbili čak i kad smo bili na sastanku u ministarstvu. Iako nisu imali nikakve argumente – kaže Savić
Njena kolegica Marina Maksimović iz biroa „Finmax consulting“ kaže da je grupa računovođa polovinom prošle godine pokrenula inicijativu da se ovi rokovi produže i da se uzme u obzir preopterećenost struke.
– U isto vrijeme radimo završnu godinu i novu godinu. Kasni se sa dokumentima, a veliki je broj neradnih dana za naše klijente, ne za nas, mi i tada radimo. Računovođe dobiju u posljednjem trenutku “more” dokumentacije koju moraju da obrade u vrlo kratkom roku. Sa 10. januarom je rok za predaju PDV prijava, a sa 31. januarom dospijeva i godišnji rok za sve male privrednike, dok je 10. februara opet PDV. Apsolutno je nemoguće dobiti svu dokumentaciju, a neke račune čak dobijemo tek u martu za prošlu godinu – kaže Maksimović.
Izvještaji neispravni
Kaže da su posljedice ovoga nesagledive i da su izvještaji jednostavno neispravni, a sve zato što računovođe rade u nerealno kratkim rokovima.
– Za taj rok, 28. februara, je znak da se tada povlači statistika i svi koji koriste te podatke, od banaka do institucija, zavise od rada računovođa. Problem je što mi sve moramo za mjesec i po, a oni koji obrađuju podatke, poput APIF-a, imaju cijelu godinu da to završe. Na sve to, u februaru nam obično dolaze i inspekcije, tržišne, finansijske, a to sve je fizički nemoguće – kaže Maksimović i dodaje da obrazloženje o rokovima za Evropsku uniju, odnosno Eurostat, nemaju veze sa stvarnošću.
Na njihov zahtjev da razmotre produženje roka za 30 dana u Zavodu za statistiku rekli da su finansijski izvještaji jedan od najvažnjih izvora podataka na osnovu kojih se temelje brojni statistički indikatori, među kojima i BDP.
– Prijedlog za pomjeranje roka za predaju finansijskih izvještaja dovodi u pitanje obračun BDP-a u predviđenim rokovima, kao i pravovremeno dostavljanje podataka Eurostatu i drugim statističkim institucijama u BiH. Prema planu, publikovanje prethodnih rezultata je 15. jula za prethodnu godinu. Naglašavamo da ako bi išli u pomjeranje roka za predaju finansijskih izvještaja, postojeći krajnji rokovi obrade i kontrole moraju ostati isti – odgovorili su iz Zavoda za statistiku RS.
Osvrćući se na zemlje okruženja koje imaju duže rokove, u Zavodu su rekli da te države “raspolažu razvijenim sistemom tromjesečnih strukturnih poslovnih statistika koje predstavljaju ključni izvor podataka za BDP”, a koji nije u punoj mjeri uspostavljen u RS.
– Zavod apsolutno razumije vaše nezadovoljstvo i ljutnju, ali morate da shvatite da nije ni predlagač zakona ni zakonodavac – poručili su iz Zavoda.
capital.ba
