U BiH, oko 70 % stanovništva troši više od 10 % primanja za plaćanje računa za električnu i toplotnu energiju, pokazala je analiza koju su radili Caritas i Centar za ekologiju i energiju Tuzla.
Po evropskim standardima, ukoliko domaćinstvo troši više od 10 % svojih prihoda za energiju, siromašno je.
Anketiranje je urađeno u 10.000 domaćinstava u šest opština u TK koja izdvajaju više od 15 % dohotka za energiju.
Riječ je o Tuzli, Lukavcu, Kalesiji, Banovićima, Živinicama i Gračanici. Analizirane su dvije grupe domaćinstava. Prva ima mjesečna primanja ispod 700 KM te izdvaja 20 % od toga za energiju. Druga ima primanja ispod 870 KM, te izdvaja 15 % za energiju. Analiza je pokazala da 56 % domaćinstava živi u objektima starijim od 29 godina, da 36% domaćinstava ima prozore starije od 20 godina, 55 % objekata je bez izolacije, 22 % domaćinstava ima problem sa vlagom i plijesni, te 74 % domaćinstava ne zagrijava cijeli prostor.
Situacija nije dobra ni kada je u pitanju stanje sa kućanskim aparatima. Pa tako, više od 30% električnih uređaja u domaćinstvima su stara i neefikasna. Mašinu za suđe nema 61 % domaćinstava, klimu uređaj nema 81 %, 87% nema sušilicu za veš jer sve to smatraju luksuzom. Iz Centra ekologiju i energiju pojašanjavaju da su godinu dana pratili stanje i nakon savjetovanja, smanjena je potrošnja energije.
-Savjetovali smo ih da smanje potrošnju i nakon godinu dana smo napravili kontrolne posjete domaćinstvima i ponovo prikupili njihove potrošnje. Ustanovili smo da su, nakon tako jednostavnih mjera, podjele LED sijalica, savjeta, materijala, smanjili potrošnju za preko 4,5 % na uzorak od 10.000. U KM je to 320.000 KM na godišnjem nivou koliko su uštedila ta domaćinstva, pojasnila je Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
U borbi protiv eneregetskog siromaštva, potrebno je da gradovi i opštine odvoje sredstava, da se uključe viši nivo vlasti, osmisle programe sufinansiranja i plan podrške, a posebno je nužna edukacija i kampanja o primjeni energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za sve građane. Ali prvo je potrebno da država prepozna i odredi energetsko siromaštvo.
-Moramo taj fenomen energetsko siromaštva osvijetliti. Staviti ga na sto, izvući ga. Nakon toga institucaniolizirati. Jer mi nemamo nigdje, ni u jednom zakonu i propisu, definisano energetsko siromaštvo niti kao pojavu niti kao problem. Tek nakon toga, možemo pričati o konkretnim mjerama, smatra Fuad Imamović iz Caritasa Švicarske. On napominje da su Hrvatska i Srbija davno defininisale ovu pojavu i kriterije te termin ugroženog potrošača dok u BiH to nije slučaj.
(Nezavisne)
