Deponije „ukras“ naselja: Komunalna policija zakazala, a upravljanje otpadom zastarjelo
Divlje deponije postaju sve više „ukras grada“, a iz Gradske uprave Banja Luka kažu da je teško utvrditi počinioce koji nepropisno odlažu otpad. Stručnjaci, sa druge strane, smatraju da je efikasnost komunalne policije upitna.
Da divlje deponije niču na svakom koraku u Banjoj Luci pokazuju brojne fotografije, a komunalna policija ove godine izdala je svega šest prekršajnih naloga zbog nepropisnog odlaganja otpada. Iz Gradske uprave naglašavaju da prije kazne uglavnom upozore građane.
– U istom periodu 2021. godine komunalna policija izdala je jedan prekršajni nalog, a u cijeloj 2021. godini četiri. Ukupna visina izrečenih novčanih kazni u 2022. godini je 1.500 KM. U 2020. godini izdato je pet prekršajnih naloga u visini 500 KM, 2019. godine izdato je 11 prekršajnih naloga u visini od 1.700 KM, 2018. godine izdata su tri prekršajna naloga u visini od 800 KM. Svi izdati prekršajni nalozi, kojima su izrečene prekršajne sankcije novčane kazne su uredno plaćeni – kazali su iz Gradske uprave.
Dodali su da je ovaj problem u Banjoj Luci višegodišnji, te da mu se u kraj pokušalo stati na nekoliko načina.
– Postavljane su kamere. Na mjestu nekadašnjih deponija postavljeno je nekoliko kamenih skulptura. To se pokazalo kao dobar način borbe. Na taj način naši sugrađani tu više ne odlažu otpad. I velika jesenja sadnja urađena je zbog toga – rekli su iz GU Banja Luka.
Iz Centra za zaštitu životne sredine kažu za naš portal da komunalna policija nije efikasna. Cijeli sistem upravljanja otpadom na području grada je, smatraju u Centru, zastario.
– Sistem upravljanja otpadom na području grada se vuče iz doba kada je bilo mnogo manje ljudi u Banjoj Luci, ali isto tako i značajno manje otpada se stvaralo. Sada kada količina otpada nadmašuje kapacitete i komunalnog preduzeća, deponije, postojeće infrastruktura i ostalog. Komunalna policija je samo jedna u nizu karika čija je efikasnost upitna. Malo je prijava komunalnoj policiji iz raznih razloga, ali glavni problem nije broj prijava. Pravo pitanje je zašto se ljudi odlučuju na bacanje otpada i šta se desi sa otpadom kad se prijavi – rekli su iz CZŽS.
Dodaju da upravo iz neefikasnog sistema upravljanja otpadom proizilaze brojni problem kao što su ilegalne deponije i zagađenje.
– Bez rada na rješavanju ovog roblema koji utiče na kvalitet života, ali i na izgled grada, suvišno je govoriti o Banjoj Luci kao „gradu zelenila“. Ako želi da zadrži taj epitet, ovo je problem koji Grad prvi treba da rješava – dodali su iz CZŽS.
Pojasnili su da su iz rada na terenu zaključili da je kod građana glavni problem manjak obrazovanja.
– Pitanje koje treba postaviti jeste koliko bi ljudi bacalo otpad u blizini svojih domova i vodenih tijela da znaju koliko se to zagađenje širi i koliko dugo traje i da se na kraju sve preko lanca hrane vraća opet u naša tijela. Otpad se tiče svih nas i svi ga proizvodimo, ali bitne informacije o štetnosti zagađenja od otpada ne kruže u javnom prostoru, niti se išta radi na nivou Grada po pitanju usavršavanja sistema – Istakli su iz CZŽS.
Iz Gradske uprave su podsjetili da Odluka o komunalnom redu propisuje novčane kazne u rasponu od 500 do 7.000 KM za nepropisno odlaganje otpada.
T. Bubnjević
