Brutalna tuča ispred banjolučkog kluba „Prestiž“, u kojoj je proteklog vikenda teško povrijeđen maloljetnik, postavila je ponovo staro pitanje: zašto su se klasične tuče pretvorile u nasilje?
Poštena „ferka“, tuča „jedan na jedan“, odavno ne postoji. Žestoki momci kažu da ona pripada prošlom vremenu kada je poštenje na ulici značilo više nego danas. Ljubiša D. iz banjolučkog naselja Lauš u mladosti se tukao svaki dan.
– To su bile tuče koje su završavale pozdravom. Bilo je, naravno, i drugačijih tuča, jer je i tada bilo nasilnika koji su se dokazivali tako što bi lomili ruke protivniku ili ga sjekli nožem. Ali, to su bili rijetki nasilnici – priča Ljubiša.
Kolektivne tuče su, dodaje on, takođe bile česte. Ulica protiv ulice ili naselje protiv naselja. Ali, kaže Ljubiša, ne pamti da su ikada sedmorica tukla jednoga.
– Danas je sve drugačije. Tu su noževi, palice, bokseri. To koriste kukavice. Oni napadaju u čoporima. Džaba što se ne znaju marisati kad ih je puno. Jedan „fajter“, ma koliko uvježban bio, ne može protiv rulje ništa – ističe Ljubiša.
Trener kineskog borenja Dragan Đumić kaže da postoji mnogo razloga zbog kojih se tuča sve više i sve češće pretvara u nasilje. Savremeni čovjek je, kaže Đumić, nesposoban da se nosi sa problemima koje mu život svakodnevno donosi.
– Više ne postoji institucija učitelja i ljudi se grade kroz frustracije. Nema ko da ih usmjeri i da im ukaže na to kako se određeni problemi rješavaju. Život donosi mnoge prepreke i mnogi te prepreke ne umiju da savladaju. Onda se javljaju frustracije koje često dovode do nasilja – smatra Đumić.
On dodaje da je nasilje na ulici i u borenju vezano za masu koja zna da je nadmoćna i koja zbog toga napada. U tuči svih protiv jednog, dodaje on, masa zna da će pobijediti i onda se aktivira nasilnički kod koji dovodi do nepotrebne i neprimjerene brutalnosti.
– Ono što uglavnom karakteriše nasilje jeste želja napadača da nasilje što duže traje. Tuča se završava za nekoliko sekundi, a nasilje traje i nekoliko minuta. Tokom nasilja se ne upotrebljava tehnika koja završava tuču brzo i efikasno – ističe Đumić.
Nasilnici, dodaje on, ugrožavaju drugog, a da sami nisu ugroženi, jer ih je više. I borilački programi na televiziji su svedeni na nasilje.
– Borilački filmovi jesu fikcija, ali oni uvijek prikazuju jednog borca koji se bori protiv nepravde i nasilja. Danas je drugačije. Ljudi žele krv i brutalnost i to nas je dovelo do povećanog nasilja u školama i na ulici. Borenje je plemenita stvar, nasilje je posljedica frustracija – kazao je Đumić.
Trener banjolučkog ninjutsu kluba „Bujikan Sojobo Dojo“ Zoran Mijić kaže da se tuča u prostom smislu odnosi na fizički sukob između dvije ili više osoba, dok nasilje možemo vidjeti kao fizički ili psihički napad na jednu osobu ili određenu skupinu koja je u odnosu na napadača fizički i psihički slabija.
Žrtve nasilja danas su, dodaje on, uglavnom pripadnice ljepšeg pola ili učenici. Vrijeme poštenih fajtova je davno prošlo prisustvom sve veće količine vatrenog oružja koje je pristupačno svima.
– Nije samo vatreno oružje poništilo tuču, već i svi predmeti koji se lako mogu upotrijebiti kao oružje za nanošenje težih fizičkih povreda. Porastom slabije ekonomske moći, porastom psihičkog rastrojstva, posttraumatskog ratnog sindroma, kao i mnogi drugi faktori, doveli su do porasta nasilja – istakao je Mijić.
G. Dakić
