Opštinski sud u Zenici odbio je zahtjev Vlade Federacije BiH za otvaranje postupka vanredne uprave u “Novoj željezari” u Zenici, saznaje CAPITAL.
Prije donošenja konačne odluke sud je Vladi dao rok da dopuni prijedlog i dostavi dodatne dokaze, ali je nakon razmatranja dopunjene dokumentacije zaključio da ni tada nisu ispunjeni zakonski uslovi za uvođenje vanredne uprave.
Vlada FBiH tražila je 19. juna otvaranje postupka vanredne uprave nad “Novom željezarom” kao i potvrdu imenovanja Sene Šaranović za vanrednog upravnika. Ovakva uprava tražena je na period od godinu dana uz početni stabilizacijski period od 90 dana.
Sud navodi da predlagač nije ponudio konkretne dokaze da bi eventualni neuređeni stečaj izazvao sistemske posljedice po ekonomiju Federacije BiH.
Vlada nije ponudila dokaze neophodne za uvođenje vanredne uprave
Iako je utvrđeno da je kompanija platežno nesposobna i da ima veliki privredni značaj, navodi se u rješenju, to samo po sebi nije dovoljno za uvođenje vanredne uprave.
Kao ključne posljedice u prijedlogu se navode gubitak radnih mjesta, poremećaji u dobavljačkim lancima i industrijskoj proizvodnji, negativan uticaj na infrastrukturne sisteme, smanjenje javnih prihoda, rizik od lančane nelikvidnosti među povjeriocima, ugrožavanje ekoloških, sigurnosnih i radnopravnih obaveza te narušavanje lokalne, regionalne i federalne ekonomske stabilnosti.
Dostavljeni dokumenti pokazuju da bi gašenje “Željezare” pogodilo niz povezanih kompanija, ali ne dokazuju da bi ti poremećaji prerasli u sistemsku krizu na nivou Federacije BiH.
“Niti jedna od tvrdnji nije potkrijepljena bilo kakvim dokazom uz izvorni prijedlog“, navodi se u rješenju koje je potpisao sudija Dino Aličić.
Sud je u svom rješenju praktično ocijenio da Zakon o postupku vanredne uprave koji je Vlada FBiH donijela nije dovoljan sam po sebi za uvođenje vanredne uprave, jer propisuje otvorene pravne standarde koje je potrebno dokazati konkretnim činjenicama i dokazima.
Zakon je, između ostalog se navodi, pisan tako da ključne uslove za uvođenje vanredne uprave ne definiše jasno i mjerljivo, već ih prepušta sudskoj ocjeni, zbog čega Vlada mora svaku tvrdnju potkrijepiti ozbiljnim dokazima, što u ovom slučaju nije učinila.
Sud je zaključio da Vlada nije dokazala na koji način bi upravo vanredna uprava spriječila sistemske posljedice niti da se isti cilj ne može postići blažim mjerama. Osim toga, ranije je imala mogućnost da iskoristi pravo preče kupovine kompanije, ali ni to nije učinila.
Najveći povjerilac Stevanovićev sin
Podsjećamo, zeničku “Željezaru” kao i Rudnik “Ljubija” kod Prijedora polovinom prošle godine je kupila firma “H&P” iz Zvornika u sastavu “Pavgorda” Gordana Pavlovića.
Iako su najavili da će nastaviti proizvodnju, samo nekoliko mjeseci kasnije obustavili su proizvodnju i podnijeli prijedlog za stečaj oba preduzeća.
U prijedorskoj firmi stečaj je već otvoren, a vlasti u FBiH su donijele poseban zakon kojim žele da uvedu vanrednu upravu u preduzeće u Zenici.
Privremeni stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović ranije je u svom izvještaju naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem.
Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja.
Podsjetimo, kao najveći povjerioci svoja potraživanja su prijavili “Ferrum” iz Zvornika sa 160 miliona koji je u vlasništvu sina ministra saobraćaja i veza RS Zorana Stevanovića, zatim “Nova Ljubija Prijedor” sa 69 miliona.
Potraživanja ima i “Pavgord” s 41 milion KM, “Elektroprivreda” BiH s 8,2 miliona, “Toplana” Zenica sa 6,5 miliona KM, “Messer BiH” s 5,4 miliona, “Energoinvest” sa 4,65 miliona KM.
