Decenijama su se podaci o broju poginulih u razornim banjalučkim zemljotresima iz oktobra 1969. godine uzimali kao konačni i neupitni. Najčešće se pominjalo da je stradalo 15 osoba, od čega 13 u zgradi “Titanik”. Međutim, novo višegodišnje istraživanje pokazalo je da zvanične evidencije nisu potpune i da dio žrtava nikada nije evidentiran.
Šta je pokazalo novo istraživanje o zemljotresu iz 1969.
- Zvanične evidencije o žrtvama nisu potpune
- Identifikovane dvije do sada neevidentirane žrtve
- U arhivima postoji nepotpuna dokumentacija
- Postoje indicije da je broj preminulih veći
- Planirano postavljanje spomen-ploče i publikacije
To je potvrdila Vesna Šipka, samostalni stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja od elementarnih nepogoda u Odsjeku za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banjaluka.
Cilj istraživanja
Kako je navela, cilj istraživanja bio je identifikacija svih žrtava, provjera postojećih podataka i očuvanje kolektivnog sjećanja kroz postavljanje spomen-ploče u okviru memorijalne cjeline “Krivi sat”.
– Istraživanje je pokazalo da su zvanične evidencije nepotpune, a podaci o žrtvama različiti u zavisnosti od izvora. Najvažnije otkriće jeste identitet dvije osobe koje su stradale od posljedica zemljotresa, a o kojima institucije do sada nisu imale nikakve podatke – rekla je Šipka.
Ona ističe da Arhiv Republike Srpske raspolaže samo oskudnom dokumentacijom, među kojom je i nepotpun spisak sa imenima devet smrtno stradalih osoba, u novinskim tekstovima iz tog perioda pominjalo se između 10 i 20 žrtava, dok je najčešće navođena brojka od 17 poginulih.
Saradnja
– Tokom istraživanja ostvarena je saradnja sa zdravstvenim ustanovama, arhivima, matičnim službama i institucijama iz regiona kako bi se došlo do tačnih podataka o stradalima i teško povrijeđenima. Posebnu poteškoću predstavlja činjenica da su brojni dokumenti nepotpuni, bez osnovnih podataka, koji bi olakšali identifikaciju – kazala je ona.
Šipka je navela da postoje indicije da među teško povrijeđenim osobama, koje su nakon zemljotresa prebačene na liječenje u Zagreb, ima još preminulih koji nikada nisu evidentirani u zvaničnim statistikama.
– U planu je postavljanje spomen-ploče sa imenima svih do sada identifikovanih žrtava, kao i objavljivanje posebne naučne publikacije posvećene stradalima u banjalučkom zemljotresu. Građani koji imaju informacije o članovima porodice stradalim ili teško povrijeđenim u zemljotresu pozvani su da se jave nadležnom odsjeku Grada Banjaluka – zaključila je ona.
