Velika Britanija je putem svoje izvozno-kreditne agencije UK Export Finance (UKEF) stavila na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, ali, prema navodima iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, nadležne institucije u BiH do sada nisu pokazale konkretan interes.
Šta je poznato:
- Dugoročni krediti do 22 godine
- Zakonske prepreke koče projekte
- Obavljeni brojni razgovori
Kako je potvrđeno, još od 2021. godine UKEF nudi finansiranje s rokom otplate do 22 godine za zelene projekte, uz fleksibilan uslov da najmanje 20 odsto projekta uključuje britanski udio.
– Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti, od opština do entiteta i države, nismo primili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio razvoj projekata. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative kao što su putne i željezničke veze Sarajevo–Beograd i nada se da će BiH slijediti pozitivan primjer Srbije. Tamo UKEF finansiranje već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih poboljšanja – naveli su iz Britanske ambasade u Sarajevu.
Projekti u regionu već realizovani
UKEF je agencija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja kroz konkurentno finansiranje velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata širom svijeta.
U Srbiji je, na primjer, UKEF finansiranje u iznosu od oko 660 miliona evra podržalo izgradnju 120 kilometara dugog Moravskog koridora, prilagođenog 5G tehnologiji. U Sjevernoj Makedoniji zaključen je međuvladin sporazum radi izgradnje brze željezničke pruge i modernizacije zdravstvene infrastrukture, prenosi Fokus.
Sastanci bez konkretnih pomaka
Inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u projekte putne i željezničke infrastrukture u Federaciji BiH pokrenuta je još 30. marta 2023. godine, u vrijeme tadašnjeg premijera Fadila Novalića.
Prema dostupnim informacijama, s aktuelnim premijerom FBiH Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka, na kojima se razgovaralo o finansiranju i razvoju brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u Federaciji.
U razgovore je bila uključena i londonska grupacija ERG International Group, koja je iskazala interes za projekte poput brzih cesta Bihać–Cazin–Velika Kladuša, Mostar–Široki Brijeg–granica s Hrvatskom, te Tuzla–Brčko–Orašje.
Britanski ambasador u BiH Julian Reilly takođe je održao sastanke s premijerom Nikšićem i ministarkom saobraćaja FBiH Andrijanom Katić, kao i niz tehničkih sastanaka u Javnom preduzeću Autoceste FBiH.
Međutim, prema dostupnim informacijama, na nivou Tuzlanskog kantona zabilježena je opšta nezainteresovanost za realizaciju predloženih projekata.
Model “EPC+F” i zakonske prepreke
Milan Gajić, donedavni regionalni direktor ERG-a, izjavio je da je tokom protekle tri godine pokušavao predstaviti vlastima u BiH model “EPC+F”, koji podrazumijeva projektovanje, izgradnju i aranžiranje finansiranja za državu ili entitet.
– Tu sam veoma blisko sarađivao sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a sa sjedištem u UK ambasadi u Beogradu. Znači UKEF je spreman da da garanciju na 85-95 % totalne investicije, sa uslovom da dobije državnu garanciju (čak je i entitetska dovoljna). Dakle, da se min. 30 % UK produkta i usluga koriste. Preostalih 5-15 % se finansiraju iz budžeta ili preko komercijalnih banaka, što se takođe može aranžirati. To su dugoročni krediti sa do pet godina grejs perioda i od 14 godina za otplatu, što znači do 19 godina – pojasnio je Gajić.
Dodao je da su razgovori s predstavnicima vlasti bili pozitivni, ali bez konkretnih poteza.
– Svaki razgovor je bio pozitivan, i uvijek je izjavljena zainteresovanost. Na žalost nije bilo poslije toga nekih konkretnih mjera, kako bi se ti projekti po tom modelu pokrenuli – istakao je.
Prema njegovim riječima, najveća prepreka je Zakon o javnim nabavkama, koji ne predviđa model kombinovanog finansiranja i izgradnje u jednom tenderu. Kao moguća rješenja naveo je donošenje posebnog zakona (lex specialis) ili zaključivanje bilateralnog G2G sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Poziv na aktivniji pristup
Gajić smatra da vlasti moraju aktivnije raditi na rješenju ukoliko žele ovakav model finansiranja.
– Mislim da vlasti aktivno trebaju raditi na rješenju, ako je taj vid finansiranja i izgradnje poželjan. Na žalost do sada nije bilo nekih ozbiljnijih pokušaja – naglasio je.
Kao primjer naveo je projekat Moravskog koridora u Srbiji, gdje Bechtel radi po sličnom modelu, uz podršku UKEF-a, uz uslov minimalnog učešća britanskih proizvoda i usluga.
Za sada, ponuda vrijedna četiri milijarde funti ostaje otvorena, ali bez zvaničnog iskaza interesa iz Bosne i Hercegovine.
NEZAVISNE NOVINE
