Nepune dvije sedmice prije nego što je iz Bosne i Hercegovine, preko Turske, otišao u Ukrajinu kako bi se na ruskoj strani borio protiv ukrajinskih snaga, srpski dobrovoljac Dario Ristić (35), o kojem su izvještavali i svjetski mediji, boravio je u Hrvatskoj sa falsifikovanim hrvatskim dokumentima, gdje ga je uhapsila i ispitala hrvatska policija.
Iako su istraživački novinari iz BiH prilično detaljno pratili i rekonstruisali Ristićev životni put – njegova „hrvatska“ epizoda do sada nije bila poznata javnosti, prenosi Jutarnji.
Uhapšen sa lažnim dokumentima
Hrvatska policija uhapsila je Ristića 4. novembra 2023. godine na graničnom prelazu Bregana, dok je kao putnik u autobusu pokušavao da pređe iz Hrvatske u Sloveniju. Tom prilikom koristio je falsifikovanu hrvatsku ličnu kartu i vozačku dozvolu na ime Matej Sjekavica.
Ristić je izdvojen iz autobusa, a tokom policijskog ispitivanja faktički je priznao krivično djelo, navodeći da je lažna dokumenta kupio neposredno prije hapšenja od nepoznate osobe u BiH, za ukupno 2.000 evra, odnosno po 1.000 evra za svaki dokument.
Kako je tada izjavio, dokumenta su mu bila potrebna jer je želio da posjeti djevojku u Njemačkoj, budući da mu je bio zabranjen ulazak u šengenski prostor.
Nakon ispitivanja i priznanja, Ristić je, prema dostupnim informacijama, pušten na slobodu i udaljen iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Opštinsko državno tužilaštvo u Novom Zagrebu je potom, zbog falsifikovanja isprava, podiglo optužnicu, na osnovu koje je Ristić u odsustvu osuđen na uslovnu kaznu od sedam mjeseci zatvora, sa rokom kušnje od dvije godine.
Iz Hrvatske pravo na ratište
U proljeće 2024. godine sud je pokušao da mu dostavi optužnicu na adresu u Modriči, koju je Ristić dao prilikom hapšenja, ali se ispostavilo da tamo više ne živi. Prema izvorima portala Detektor, Ristić je već 17. novembra 2023. godine, svega 13 dana nakon hapšenja na Bregani, sa sarajevskog aerodroma otputovao avionom u Istanbul.
Već mjesec dana kasnije pojavljivao se na društvenim mrežama u vojnoj uniformi u Lugansku, kao pripadnik dobrovoljačke jedinice „Permski medvjedi“, u kojoj se, na strani Rusije u Ukrajini, bore strani državljani, uključujući i veći broj osoba srpske nacionalnosti.
Ristić je s vremenom postao i administrator internet-stranice te jedinice.
Otvorena pitanja o „hrvatskoj epizodi“
Posmatrano iz ugla Ristićevog angažmana u Ukrajini, ali i izuzetno kratkog vremenskog razmaka između neuspjelog prelaska granice na Bregani i odlaska na ratište, njegova kratka hrvatska epizoda sa falsifikovanim dokumentima otvara niz pitanja.
Prije svega, ostaje nejasno da li je zaista namjeravao da ode kod djevojke u Njemačku ili je to bila priča namijenjena policiji. Postavlja se i pitanje da li je pokušavao da pronađe alternativnu rutu preko Hrvatske i Slovenije ka Rusiji i dijelovima Ukrajine, ali je u tome spriječen kontrolom granične policije.
S druge strane, ukoliko je djevojka zaista postojala, moguće je da je upravo hapšenje na granici preusmjerilo njegov životni put – umjesto u Njemačku, završio je na ratištu, gdje je kasnije ostao težak invalid.
Invaliditet iz Donbasa, postupak u BiH
Ristić je u međuvremenu dobio državljanstvo Ruske Federacije i proveo gotovo dvije godine na ratištima u Donbasu, gdje je u borbama izgubio nogu.
Uhapšen je u septembru prošle godine po povratku avionom iz Rusije u Bosnu i Hercegovinu, nakon što je za njim raspisana međunarodna potjernica na zahtjev Tužilaštva BiH.
Protiv Ristića je u BiH, dok se nalazio na ratištu u Ukrajini, pokrenut krivični postupak zbog „pridruživanja stranim paravojnim i vojnim formacijama“, što je zakonom zabranjeno i za šta je propisana kazna od tri mjeseca do deset godina zatvora.
Navodno saznavši za postupak, Ristić je odlučio da se sam vrati u BiH kako bi se suočio s optužbama. Nakon mjesec dana provedenih u pritvoru, pušten je da se brani sa slobode, a prema dostupnim informacijama, spreman je da prizna krivicu i postigne sporazum sa tužilaštvom.
