Budžet Republike Srpske suočen je s ozbiljnim pritiscima jer su u toku ili prijete tri međunarodne arbitraže čija bi ukupna vrijednost mogla premašiti milijardu evra.
Pored poznatog slučaja „Viadukt“, čiji je dug plaćen prošle godine u iznosu od 51 milion eura i 6 miliona dolara, na vrata kuca spor oko:
- RiTE Ugljevik – 372 miliona KM po arbitraži u Beogradu i dodatnih oko 770 miliona eura s kamatama u postupku pred ICSID‑om u Vašingtonu.
- Tužba Elektroprivrede Hrvatske za TE Gacko – 100 miliona eura.
- Predarbitražni spor za vjetropark Trusina – 102 miliona eura.
Vlasti Republike Srpske imaju rok do 6. februara 2026. godine da postignu dogovor sa Elektrogospodarstvom Slovenije (EGS) o poravnanju duga za RiTE Ugljevik. U suprotnom, arbitraža pred ICSID‑om mogla bi biti nastavljena i okončana presudom u korist slovenačke strane.
EGS je investirala još u vrijeme bivše SFRJ u izgradnju rudnika i termoelektrane Ugljevik, uz dogovor da dobije dio proizvedene električne energije. Isporuke su prekinute početkom rata, a spor traje više od 30 godina. Iako je tužba formalno protiv BiH (ICSID vodi postupke samo protiv država), ona proizlazi iz neizmirenih obaveza Republike Srpske.
U ranijem arbitražnom postupku u Beogradu, RiTE Ugljevik je već obavezana da slovenačkoj strani isplati oko 190 miliona eura za neisporučenu struju i kamate
Spor oko vjetroparka Trusina
Zagrebačka firma Kermas energija, većinski vlasnik nevesinjskog preduzeća Eol prvi, kojem je Vlada RS 2012. dodijelila koncesiju za izgradnju vjetroparka Trusina, prijetila je međunarodnom arbitražom i traženjem najmanje 102 miliona eura odštete. Investitor tvrdi da mu je Vlada RS 2019. nezakonito oduzela koncesiju.
Projekat nikada nije počeo jer investitor nije dostavio bankarsku garanciju, navodeći ukidanje podsticaja za proizvodnju električne energije. Ipak, početkom februara 2025. godine Kermas energija poslala je opomenu pred arbitražni spor Savjetu ministara BiH, s rokom za dogovor od šest mjeseci.
Politička i ekonomska odgovornost
Poslanik liste Za pravdu i red, Zagorka Grahovac, izjavila je za BUKA podcast da za spor snosi odgovornost bivši ministar energetike Željko Kovačević, koji je 2014. potpisao aneks ugovora firmi, omogućivši joj pravo na podsticaje. Grahovac sugeriše da bi slučaj mogao biti unaprijed izrežiran radi ličnog bogaćenja funkcionera, na štetu građana RS.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da arbitraže podrivaju povjerenje u sistem i otvaraju prostor za korupciju:
„Postoje sumnje da su neki ‘ulagači’ došli isključivo da izgube, pa kasnije tuže državu i traže ogromnu kompenzaciju za nepostojeću štetu. Ako se novac isplati iz javnih sredstava, to će drastično smanjiti sredstva za zdravstvo, obrazovanje i druge javne potrebe.“
Ako se sporovi ne riješe u korist Republike Srpske, građani bi mogli platiti ceh dugogodišnjeg nemara i sumnjivih političko‑poslovnih dogovora. Vrijeme za djelovanje brzo ističe.
