Poskupjela participacija za zdravstvene usluge u Republici Srpskoj

Povećanje participacija u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja, a koje važi od početka godine, odnosi se na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu i na usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja. Istovremeno, plaćanja participacije oslobođeno je više od 50 odsto osiguranika, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Kako je navedeno u saopštenju, iznosi participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjani od 2011. godine, iako su u proteklih petnaest godina troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli. Do rasta je došlo zbog poskupljenja medicinskog i nemedicinskog materijala, lijekova, energenata, usluga održavanja medicinske opreme, kao i povećanja troškova rada. U takvim okolnostima, Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao je izmjene Pravilnika o participaciji, što je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, uz saglasnost resornog ministarstva, prihvatio vodeći računa o održivosti zdravstvenog sistema.

– Važno je naglasiti da izmjene u visini participacije, koje za pojedine zdravstvene usluge podrazumijevaju povećanje ličnog učešća, neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika. Više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu je oslobođeno plaćanja participacije. Tako su participacije za sve usluge iz obaveznog zdravstvenog osiguranja oslobođena djeca do 18 godina, lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti, dobrovoljni davaoci krvi, lica sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom, ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije – saopšteno je iz FZO Srpske.

Pored toga, participacije su oslobođeni i osiguranici koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja, kako u liječenju osnovne bolesti, tako i njenih komplikacija. Dakle, i na ovom primjeru se pokazuje solidarnost zdravstvenog sistema, jer teret finansiranja zdravstvenih usluga nije na teretu najosjetljivijih i najugroženih kategorija stanovništva.

– Pravilnikom o visini i načinu plaćanja participacije, koji je počeo da se primjenjuje početkom godine, promjene se odnose prvenstveno na sekundarnu i tercijarnu zravstvenu zaštitu i na usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja, a uvedeni su i jasni zaštitni mehanizmi za osiguranike.

Tako je detaljnije preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 KM – bez obzira na stvarne troškove zdravstvene usluge (pacijent bez obzira koliko dugo leži u bolnici i koje usluge da mu se pružaju ne može da plati veći iznos od 370 KM). Naglašavamo da je participacija prihod zdrastvenih ustanova, ne FZO Srpske – navodi se dalje u saopštenju.

Naime, participacija za bolničko liječenje plaća se najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i plaća se 30 KM po danu, bez obzira na ukupan broj dana provedenih u bolnici.

– Primjera radi, ako je osiguranik hospitalizovan 25 dana u UKC RS, participaciju će platiti samo za 12 dana. Dakle, Pravilnikom su uvedena jasna pravila uz punu zaštitu najugroženijih kategorija osiguranika, jer oni ne plaćaju participaciju – navodi se iz Fonda.

Prateći razvoj savremene medicine i farmacije, Fond je, bez dodatnog opterećenja osiguranika, u prethodnim godinama nastojao da obezbijedi dostupnost najsavremenijih zdravstvenih usluga. Tako Fond za ugradnju kohlearnog implantata po pacijentu izdvaja 61.000 KM (djeca ne plaćaju ni participaciju), za operativni zahvat na srcu 23.000 KM, za ugradnju pejsmejkera 40.626 KM, dok za operaciju tumora glave izdvaja 9.684 KM. U tim slučajevima, osiguranici plaćaju isključivo participaciju za predviđeni maksimalni broj dana ležanja u bolnici, bez obzira koliko su dugo bili na liječenju, a ukupan iznos ne može da bude veći od definisanog maksimalnog iznosa.

– Primjera radi, ukoliko pacijent leži u bolnici zbog operacije na otvorenom srcu, Fond zdravstvenog osiguranja plaća za tog pacijenta operaciju koja košta 23.000 maraka, svu dijagnostiku koja je neophodna, a pacijent plaća participaciju u iznosu od 25 KM po danu za maksimalno 14 dana. Pacijent može biti u bolnici i duže od 14 dana, ali participaciju plaća samo za 14 dana– ističu iz Fonda.

Isto tako, dosadašnji način plaćanja participacije za pojedine zdravstvene usluge dovodio je do određenih nelogičnosti, tako da se u praksi dešavalo da osiguranik za pojedine ambulantne ili specijalističke usluge plati veći iznos participacije, nego za liječenje u bolnici. Npr., za ambulantni pregled magnetne rezonance pacijent će za MR bez kontrasta izdvojiti 50 KM za participaciju, a ukoliko ovu uslugu dobije u okviru bolničkog liječenja plaća samo participaciju za dan ležanja u bolnici, što je znatno manji iznos, kažu iz FZO.

– Uvedena je i novina u službama hitne pomoći na način da je omogućeno da se naplati participacija u onim slučajevima kada se ne radi o hitnim stanjima. Naime, česta je pojava da pacijenti zloupotrebljavaju resurse i koriste usluge zdravstvene zaštite u službama hitne pomoći, iako nisu hitni slučajevi, jer ne moraju ništa da plate i brže ostvare zdravstvenu zaštitu.

Međutim, time se znatno opterećuju službe hitne pomoći, čime se ugrožava njihova dostupnost pacijentima kojima je zaista potrebna hitna medicinska pomoć. Uvođenjem participacije za nehitna stanja, ovakve pojave će se smanjiti i samim tim će kapaciteti hitnih službi biti adekvatnije korišteni.

Takođe, u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS) omogućeno je da se automatski razdvajaju hitna od nehitnih stanja, te je time onemogućena eventualna zloupotreba da se u hitnim stanjima naplaćuje participacija. Dakle, uvođenjem participacije u službe hitne medicinske pomoći, cilj je da se obezbijedi racionalnije korišćenje resursa, uz jasne kriterijume za razgraničenje hitnih i nehitnih stanja – navode iz FZO.

Takođe, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske već godinama unazad preuzima značajan dio tereta finansiranja zdravstvene zaštite, iako Republika Srpska ima jednu od najnižih stopa doprinosa za zdravstvo. U odnosu na 2020. godinu, izdvajanja za domove zdravlja povećana su za 120 miliona KM, dok su izdvajanja za bolnice povećana za više od 250 miliona KM.

– Svjesni da osiguranici nisu dovoljno informisani o tome koliko koštaju zdravstvene usluge, Fond planira da kroz mobilnu aplikaciju u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema omogući svakom osiguraniku uvid u njegove ukupne troškove zdravstvene zaštite, kao i koliko je on kroz participaciju izdvojio, a koliko Fond zdravstvenog osiguranja i dr. – saopšteno je iz FZO Srpse.

Kako se dalje navodi, imajući u vidu da je participacija prihod zdravstvenih ustanova, očekuje se da se ta sredstva usmjere isključivo na poboljšanje uslova liječenja, unapređenje kvaliteta i sigurnosti pacijenata, kao i na kontinuitet u snabdijevanju lijekovima i medicinskim materijalom.

– U ovoj godini planirano je donošenje pravilnika o praćenju zadovoljstva korisnika uslugama zdravstvene zaštite, a u njegovoj izradi uključen je i Fond, te će posebna pažnja biti usmjerana na to da li zdravstvene ustanove usluge pružaju kvalitetno i da li su pacijenti zadovoljni – navode iz Fonda.

Budući da se iz godine u godinu povećavaju sredstva za finansiranje zdravstvene zaštite, a sada je došlo i do izmjene participacije, očekujemo od zdravstvenih ustanova da na ove konkretne finansijske mjere podrške odgovore još boljim kvalitetom i dostupnošću zdravstvene zaštite, istakli su iz FZO Srpske.

Banjaluka.net