Na bazenima vam prijeti ovih sedam infekcija, a ovo su jedini načini da ih spriječite

Ljeto je nezamislivo bez kupanja u bazenima i jezerima, a pored gomile kupača, tamo vas čeka još više virusa, bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koji izazivaju neugodne, a često i opasne infekcije. Zato se držite ovih pravila da vam kupanje ne bi presjelo.

Skoro sve što nađete na javnom kupalištu je potencijalni izvor zaraze – počev od svlačionice, preko kupatila, papuča, ležaljki i stolica, peškira, češljeva, kapa. Baš sve može da vam upropasti ljeto.

– Ljeti gljivicama pogoduju toplota, vlaga, slaba periferna cirkulacija, tijesna obuća… Da bi se izbjegle, uz dobru higijenu i zaobilaženje tuđih ličnih stvari, treba nositi komotnu obuću, po mogućstvu s otvorenim stopalom i redovno mijenjati čarape. Poslije kupanja kožu treba osušiti i izbjegavati nošenje tuđe obuće ili čarapa – kaže prof. dr Željko Mijušković, dermatovenerolog iz Klinike za kožne i polne bolesti VMA.

Atletsko stopalo

Jedna od najčešćih infekcija koje možete da zakačite na javnim kupalištima svakako je atletsko stopalo, a glavni krivac za njega je gljivica kandida koja se pod dejstvom vlage i toplote brzo širi i razmnožava. Veoma je otporna i dugo opstaje van organizma na mokrim pločicama kraj bazena, ispod tuševa, na ležaljkama…

Infekcija se prepoznaje po svrabu, crvenilu, ispucaloj koži između nožnih prstiju, bjeličastim ljuspicama i sitnim plikovima na koži, a lako se prenosi na druge dijelove stopala, posebno na nokte. Inficirani nokti su zadebljani, imaju smeđe ili bijele fleke i neprijatan miris. Ova infekcija se dugo liječi.

Konjuktivitis

Ovu infekciju očiju najčešće izazivaju virusi i bakterije koji se prenose putem vode, prljavih ruku ili peškira. Konjuktivitis se prepoznaje po crvenilu i otoku kapaka, bockanju, peckanju i svrabu u očima, kao i po žućkastom sekretu koji prekriva trepavice. Da biste izbjegli infekciju, umijte se svaki put kad izađete iz bazena, ne koristite tuđ peškir i ne dodirujte lice prljavim rukama.

Dijareja

Voda u jezerima i bazenima puna je bakterija, pa je dovoljno da progutate samo malo zagađene vode i da se inficirate salmonelom, šigelom ili ešerihijom koli koje izazivaju dijareju, grčeve, jake bolove u stomaku i veoma visoku temperaturu. Blaži oblik infekcije ne zahtijeva posebno liječenje jer tegobe prolaze za dan-dva ako se odmarate i uzimate puno tečnosti. Međutim, ukoliko visoka temperatura i bolovi u stomaku traju duže od dva dana, a naročito ako imate veliki broj tečnih stolica, obavezno se obratite ljekaru.

Virusne bradavice

Ako po pločicama bazena i po plaži hodate bosi, na tabanima će vam se sigurno stvoriti ranice, idealna mjesta za prodor virusa. Bradavice najčešće izaziva humani papiloma virus koji dugo opstaje van tijela. Inkubacija traje i do šest mjeseci, tako da se kod većine pacijenata prve izrasline pojavljuju tokom jeseni i zime.

Bradavice se rijetko povlače same i zato je neophodno da se obratite dermatologu koji će vam preporučiti najbolji metod za njihovo uklanjanje.

Infekcije kože

Zbog pojačanog znojenja, izlaganja suncu, nošenja uske odjeće ili majica od sintetike, na leđima i grudima pojavljuju se sitne crvene bubuljice koje pucaju. U kontaktu iziritirane kože i bakterija kojih ima i u bazenima i u jezerima nastaju može da dođe do ozbiljne infekcije koja zahtijeva dermatološko liječenje. Da biste spriječili širenje infekcije, tijelo nikada ne trljajte peškirom, već višak vode blago pokupite čistim mekim peškirom.

Gljivične infekcije kože najčešće zahvataju pazuh i prepone, a prepoznaju se po crvenilu, svrabu i ispucaloj koži. Liječe se pojačanom higijenom i antimikoticima koje će vam prepisati ljekar.

Vaginalne infekcije

Gljivica kandida normalni je stanovnik debelog crijeva i pod uticajem vlage i toplote brzo se razmnožava. Tome naročito pogoduju sjedenje na pločicama bazena, mokrom peškiru, u vlažnom kupaćem kostimu i neadekvatna higijena.

 

Simptomi infekcije su peckanje i svrab u predjelu genitalija, kao i gust, bjeličast sekret neprijatnog mirisa.

Na bazenu možete da dobijete i bakterijsku infekciju koju najčešće izazivaju hlamidija, mikroplazma i ureaplazma, ali i virusni herpes ili humani papiloma virus koji izaziva kondilome. Iako se ove infekcije uglavnom prenose seksualnim putem, mogu da se dobiju i preko vlažnog peškira, piše Blic Žena.

Da biste se zaštitili, ne koristite tuđe peškire.

Upala ušiju

Infekcije spoljnih ušnih kanala spadaju među najčešće ljetnje tegobe i prvenstveno se javljaju kod djece i odraslih koji su došli u kontakt sa zagađenom bazenskom ili jezerskom vodom. U najvećem broju slučajeva upalu uha izazivaju bakterije, a simptomi su jak bol, zapušenost, povišena temperatura.

Ne pokušavajte da očistite uvo štapićima jer ćete tako prenijeti infekciju iz spoljnog u unutrašnji kanal, već potražite pomoć ljekara koji će vam, ukoliko je potrebno, prepisati odgovarajući antibiotik.

Kako da se zaštitite?

1.Prije ulaska u bazen ugazite u posudu s tečnošću za dezinfekciju.

2.Istuširajte se prije ulaska u vodu.

3.Po pločicama oko bazena hodajte u papučama.

4.Ne sjedite na ivici bazena.

5. Ne gutajte vodu iz bazena ili jezera.

6.Ne ronite s otvorenim očima bez maske.

7.Ne urinirajte u bazenu i dobro perite ruke.

8.Naučite djecu da fiziološke potrebe obavljaju isključivo u toaletu.

9.Po izlasku iz bazena ili jezera obavezno se istuširajte i isperite lice čistom vodom.

10.Uvijek sedite na čistim i suvim peškirima.

11.Ne sjedite u mokrom kupaćem kostimu jer vlaga i toplota podstiču razmnožavanje bakterija.

12.Kad se vratite sa bazena, obavezno se dobro istuširajte sapunom i vodom.

13.Nakon tuširanja pažljivo obrišite čitavo tijelo, a posebno prepone, pazuh i nožne prste.

Tagovi: