Nakon tri vijeka održana prva litija u manastiru Udrim

Prva litija nakon 300 godina održana je kod razrušenog srednjovjekovnog manastira Udrim u Gostoviću kod Zavidovića, koji se smatra zadužbinom kralja Dragutina Nemanjića.

Nakon 300 godina prvi je na trokratnoj ophodnji oko zidina razrušenog manastira časni krst poneo Radenko Lazić, a prvu litiju Pane Kostadinović.

Liturgiju su služili izaslanik Njegovog visokog preosveštenstva mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma – iguman manastira Ozerkovići na Romaniji Georgije Stanković, administrator manastira Udrim protojerej-stavrofor Zoran Živković i protonamjesnik Branko Cvjetković iz Srpske Grapske kod Doboja.

– Početak obnove Manastira Udrim predstavlja početak njegovog vaskrsenja, kao i radost pravoslavnih vjernika u Federaciji BiH da budemo učesnici i svjedoci toga. Svaki kamen koji je vraćen na svoje mjesto, u zid ovog svetog hrama, doprinosi i duhovnoj obnovi našeg naroda – rekao je Živković.

Živković je pozvao vjernike da posjete Manastir Udrim.

On je istakao da svi koji žele pomoći obnovu manastira Udrim prilog mogu uplatiti na žiro račun: Raiffeisen banka 161 0000 205 160 055 na ime Pravoslavna mitropolija dabrobosanska Manastir Udrim u Gostoviću.

Svetoj litiji juče su, osim sveštenstva, prisustvovali pravoslavni vjernici sa ovog područja, kao i mještani iz obližnje Vozuće, Bistrice, LJeskovice i ostalih srpskih naselja u opštini Zavidovići.

Prema blagoslovu mitropolita Hrizostoma, Živković je počeo 23. oktobra prošle godine aktivnosti na otkopavanju zidova manastira Udrim koji su bili zatrpani nanosom pijeska koje je sa obližnjeg brda vremenom klizilo niz padinu.

Nakon obnove srednjovjekovnog Manastira Vozućica, takođe zadužbine Nemanjića, krenula je obnova i Manastira Udrim koji je, prema narodnom predanju, zadužbina iz 14. vijeka i posvećen je Svetom Velikomučeniku i iscjelitelju Pantelejmonu.

Manastir je udaljen 13 kilometara od Zavidovića uzvodno uz rijeku Gostović i vjerovatno je porušen u vrijeme austrijsko-turskog rata u velikom pohodu Eugena Savojskog na ove prostore.

Pošto je Manastir stradao, samim tim je uništena i sva arhivska građa koja bi mogla biti svjedok njegove istorije, ali se zna da je Manastir Udrim u 17. vijeku imao veliko imanje, deset vinograda i veliki broj monaha.

– U opširnom popisu Bosanskog Sandžaka iz 1604. godine pominje se zemin crkve Gostović, uživaju ga redovnici /monasi/ te crkve sa još deset vinograda i čaira, pripada Maglaju, izvan deftera – piše na sajtu Mitropolije.

Nakon rušenja, manastir Udrim nikada nije obnavljan. Manastir Udrim je 1970. godine proglašen spomenikom kulture BiH, a trenutno se nalazi na privremenoj listi Spomenika kulture BiH.

– Imajući u vidu da institucije za očuvanje kulturnog nasljeđa BiH ne posvećuju nikakvu pažnju ovom manastiru i ne vode računa o održavanju, sanaciji, konzervaciji ni obnovi, mitropolit dabrobosanski Hrizostom je blagoslovio da počne obnova manastira Udrim da bi ga sačuvali za buduće generacije – istakli su ranije iz Mitropolije.