Jubilarna 70. NIN-ova nagrada za najbolji roman godine banjalučkom piscu Stevu Grabovcu svečano je uručena u Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu.

Dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine Stevo Grabovac rekao je nakon što mu je nagrada uručena da roman "Poslije zabave" pisao dugo, možda i predugo.

On je rekao da je ta knjiga stavila na iskušenje svu njegovu vjeru koju je sticao cijeli život i ideale.

– Iako, možda naivno, mislim i vjerujem da riješenje svih naših problema leži samo u tome da mislimo na drugo ljudsko biće, ne iz sebičnih razloga, ne iz nekakve koristi, već iz nečega što postoji u nama i što se zove ljubav - rekao je Grabovac.

Kako je dodao, spoznaja da je 70. dobitnik NIN-ove nagrade stavila je pred njega odgovornost i čast da stoji u društvu onih koji su proteklih 70 godina stajali na tom mjestu.

– Ja sam jedan od onih pisaca koji su došli iz aninomnosti i neke poluanonimne književne produkcije, tako da ovu nagradu ne smatram samo kao priznanje mom radu, već i radu mog izdavača. Želim da izrazim zahvalnost članovima žirija što su prepoznali taj rad i suštinu ovog romana, koji jednim svojim djelom diže iz pepela i sudbinu pisca na ovim našim prostorima. A, sudbina pisca, kad se spusti zavjesa i kad čitav ovaj spektakl prođe, kao što sve prolazi, on ostaje sam u svojoj samoći a ona postaje sve veća i veća - rekao je Grabovac.

Dobitnik se takođe zahvalio kako članovima žirija tako i svim ljudima, koji su svojim trudom pomogli njegovo pisanje.

– Hvala vam što ste prepoznali književno djelo jednog pisca koji dolazi iz druge sredine, pisca koji piše o marginalizovanim likovima i događajima i čiji stil i način pisanja ne teži uzvišenim jezičkim dometima, već jednostavnosti, pripovjedanju priče u ovim sumanutim vremenima koja su nam dodjeljena – rekao je Grabovac.

Pisac se izvinio i zbog toga što je bio prinuđen da juče otkaže medijska gostovanja.

– Pošto me je sinoć stigao umor i slabost nakon svih ovih godina, a naročito poslednjih dana i sedmica, bio sam primoran da otkažem sva gostovanja u medijima kako bih mogao da se fokusiram upravo na ovu dodjelu danas. Želeo bih da se izvinim svim ljudima kojima je ovo eventualno pričinilo neku neugodnost - rekao je on.

Članica NIN-ovog žirija Tamara Mitrović rekla je na svečanom uručenju nagrade da je jezgro priče u ovom, kako je rekla, ne ratnom, nego anti-ratnom romanu, oslanja na događaj koji se odigrao 1992. godine u okolini Bosanskog Broda.

– Bez prisustva literature, smrt jednog deteta negde u svetu ne bi imala veći značaj od smrti neke životinje u klanici”, citirao je Kiš Žana Rikardua, pokušavajuči da osvesti, kako se u delu u kojem danas nagrađujemo kaže – “nečista posla pisanja”. Pedeset godina nakon Kišovog citata, smrti dece i dalje su za mnoge manje značajne od smrti zaklanih životinja, pa se iznova i iznova dovodi u pitanje ideja da literatura daje smisao i ljudsku težinu toj i tim smrtima – da li literatura uopšte sme takvu smrt da osmišljava. Stevo Grabovac je ne osmišljava, već otkriva pripovedajući o njoj. Jezgro priče u ovom ne ratnom, nego anti-ratnom oslanja se na događaj koji se odigrao 1992. godine u okolini Bosanskog Broda. Zločin je izvršen nad romskom decom bez roditeljskog staranja - rekla je ona.

– Ovo je priča o ljudskoj gladi za profitom, kojoj rat služi kao scena za neopaženo i nekažnjeno činjenje zla. Oko ovog jezgra, čijem opisu pripada tek nekolicina strana u dugom romanu složene strukture, pletu se priče o preskočenoj generaciji, o njenom komunikativnom sećanju, o ocu, porodičnom nasleđu, košmarima, savesti, a najzad i o samom pisanju. Ovaj roman nas podseća da i sećanja imaju hijerarhiju i da nismo toliko sazdani od sećanja, koliko od zaborava - rekla je Mitrović.