Problemi učenika u Republici Srpskoj nadovezuju se jedan na drugi, a osnova svega je, čini se, online nastava, koja ne odgovara prosvjetnim radnicima, roditeljima i učenicima. Dosta roditelja je diglo svoj glas, jer nisu svi u mogućnosti da djeci obezbijede potrebnu tehničku opremu. Za mlađe učenike je problem i nepoznavanje latinice i nedovoljna informatička pismenost. 

S druge strane, iz Ministarstva prosvjete i kulture su nam potvrdili da još uvijek nije odlučeno kako će se nastava odvijati od ponedjeljka.

„Ministarstvo u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske u ovoj sedmici analizira kretanja broja zaraženih od korona virusa po lokalnim zajednicama, nakon čega će se procijeniti kako će se dalje organizovati nastavni proces, a u skladu sa epidemiološkom situacijom i brojem oboljelih osoba u svakoj lokalnoj zajednici. Još uvijek je rano govoriti o tome da li će se nastava u narednoj sedmici održavati u učionicama ili online, jer podaci nisu ohrabrujući, a nažalost virus ne zaobilazi ni osobe mlađe životne dobi“, rekla je ministarka prosvjete i kulture Natalija Trivić i apelovala na pojedince i grupe da se suzdrže od proizvoljnih i zlonamjernih objava i komentara koji u ovom momentu, ozbiljne epidemiološke situacije, izazivaju dodatnu nervozu i paniku među građanima, odnosno roditeljima učenika.

Oni su rekli da sve osnovne škole imaju mogućnost upotrebe Office 365 alata, ali i  drugih digitalnih alata kao što su Google platforma, privatnih email adresa nastavnika, komunikacije putem društvenih mreža i servisa za razmjenu poruka (Viber) ili telefonskim putem (SMS porukama ili pozivima).

„Škole su dužne da nastavnicima i učenicima učine dostupnim sve potrebne resurse/opremu koju imaju (laptope za vaspitno-obrazovne radnike i učenike i drugu potrebnu opremu) na osnovu iskazanih potreba. Direktori osnovnih škola takođe su dužni da raspoložive laptope izdaju na revers učenicima i nastavnicima koji ne posjeduju vlastite laptope, tablete ili telefone. U slučaju da škola ne raspolaže dovoljnim brojem laptopa, dužna je kontaktirati druge škole iz regije i dogovoriti preuzimanje određenog broja laptopa iz druge škole“, poručuju iz Ministarstva.

Oprema jedan od najvećih problema

Ognjenka Jovičić iz Gradiške majka je troje djece koja idu u treći, četvrti i šesti razred. Kada je javljeno da se obustavlja nastava, imali su samo jedan računar. To ih je sprečavalo da prate nastavu, jer je nemoguće da svi uče u isto vrijeme. Naknadno im se javio direktor škole i dostavio im dva laptopa.

„Pisala sam i Ministarstvu prosvjete i kulture u vezi sa ovim problemom. Poslala sam im na sve moguće email adrese, ali nisam dobila odgovor. Znam da im je pisalo dosta roditelja i da su nekima odgovorili. Direktor škole je sam ponudio laptope i hvala mu na tome. Potpisali smo da ćemo ih vratiti kada prođe ovaj vid nastave“, rekla je Jovičićeva.

Ona govori da je nastao potpuni haos iz koga neće znati izaći prosvjetni radnici, roditelji ni djeca.

„Moja djeca pohađaju i muzičku školu, proljetos je sve to trebalo objasniti. Ne mogu objasniti kako je to funkcionisalo, radili smo po cijeli dan. Donekle se razumijem u note, pa sam im uspijevala objasniti, ali šta je s roditeljima koji ne razumiju gradivo“, pita se Jovičićeva.

Slađana Bruić ima sina koji ide u treći razred, ne poznaje cijelo latinično pismo i rad na računaru te nema telefon.

„Učiteljica u Viber grupu šalje PDF i Word dokumente i video snimke od nekoliko minuta. Ja to prosljeđujem suprugu i mojoj majci. Suprug dokumente štampa i izlazi s posla da bi odnio djetetu. Onda moja majka od 70 godina glumi učiteljicu. Kad suprug i ja dođemo kući (16-17h) nastavljamo sa objašnjavanjem onog što baka nije uspjela. Još uvijek ne šaljemo zadaću, ali proljetos smo zadaću morali slati u 17h. Moje dijete zaista ne zna da koristi Microsoft office,  ne zna sačuvati datoteku, nemamo kući štampač da odštampa  itd“, govori Bruićeva.

Kako kaže, zna da postoje ljudi koji posljednji novac daju kako bi djeci obezbijedili računare i da se zbog toga zadužuju.

„U našoj školi prosvjetni radnici nisu običeni za rad na tom novom programu koji je još prije dvije godine plasiran na tržište. Većina prosvjetnih radnika ne može od kuće da pristupi programu. Isto važi i za roditelje, većina računara ne podržava program. Što znači da će roditelji morati kupiti nove“, istakla je ova majka.

I ona je pisala Ministarstvu prosvjete i kulture, ali odgovor nije dobila. Naglašava da ga i ne očekuje, ali da će uraditi sve što može za obrazovanje svog djeteta.

Slične probleme sa opremom ima i Banjalučanka koja nije željela da joj otkrijemo identitet.

„Nama je učiteljica na početku samo poslala korisničko ime za online dnevnik, da možemo provjeriti ocjene. Ako budemo radili preko aplikacije, biću u problemu. Telefon mi je prilično loš, jedva pokrenem Facebook i Viber, a laptop nemam“, govori ova majka.

Aplikacije na latinici problem za niže razrede

Aplikacije su na latinici, što predstavlja problem za učenike nižih razreda koji su do sada učili samo ćirilicu. Njima je svakako potrebna pomoć starijih članova porodice, jer ne mogu da rade samostalno.

Upravo nemogućnost samostalnog rada učenika zahtijeva da se roditelji maksimalno organizuju i svoje obaveze prilagode online nastavi. Roditelji koji rade imaju manjak vremena, jer je nemoguće da se smjene na poslu prilagođavaju na osnovu nastave i rokova koje dobijaju učenici.

Nadležni su donekle izašli u susret učenicima koji nemaju pristup Internetu. Za 5.000 učenika će biti obezbijeđen Internet na mjesečnom nivou. Međutim, to neće riješiti problem jer nemaju sve škole i đaci iste tehničke mogućnosti. Za nesmetan rad nije potreban samo Internet, nego i laptop, računar, telefon ili tablet. Roditelji sa kojima smo razgovarali smatraju da je broj djece koja nemaju Internet daleko iznad 5.000.

„U nekim mjestima je katastrofalan i telefonski signal, a kako će tek funkcionisati Internet“, navodi Jovičićeva.

Zbunjeni i prosvjetni radnici

Ministarka prosvjete i kulture Natalija Trivić preporučila je direktorima škola da sami procijene da li je neophodno da prosvjetni radnici rade u školi tokom radnog vremena ili da organizuju rad od kuće.

Profesor engleskog jezika sa kojim smo razgovarali (ime poznato redakciji) priznao je da je nagla odluka Štaba o prekidu nastave, poremetila način rada i samu organizovanost.

„Rad u ovom sistemu je teorijski dobro zamišljen, ali teorija i praksa nisu isto. Online platforma puno zavisi od obučenosti korisnika, a pojedini nastavnici su tek juče (u ponedjeljak) počeli sa obukom“,  rekao je naš izvor i dodao da su prosvjetni radnici primorani da improvizuju i ulažu više vremena i truda kako bi sve funkcionisalo.

On objašnjava da mu je jasno da učenici nižih razreda imaju problema sa učenjem te da razumije da ponekad tehnički problemi „koče“ rad đaka.

„Vrlo je stresno za učenike koji imaju tehničkih poteškoća. Učenici nižih razreda i ne mogu samostalno da pravilno koriste online platformu, što iziskuje prisustvo nekog od odraslih, što nije uvijek moguće. Postoji problem i  ako jedna porodica ima više učenika, koji bi trebali da koriste računar u istom momentu, a nemaju svi u kući poseban uređaj za sebe, već koriste jedan. Moguće je postići zadovoljavajuće rezultate, ali samo uz ekstreman napor učenika, nastavnika i roditelja. Da ne spominjem radno vrijeme i roditelja i nastavnika koje je otprilike od sedam ujutro do 23 naveče jer ne mogu svi odjednom da rade zbog obaveza roditelja ili nastavnika, kao i zbog stabilne internet konekcije. Sve u svemu, sve ovo se svodi na sposobnost improvizacije i dovitljivosti nastavnika, a onda i učenika i roditelja“, objašnjava naš sagovornik.

eTrafika