U prethodnih godinu dana cijene osnovnih potrepština za život građana BiH veće su za 16,8 odsto, a pojedine prehrambene namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka, poskupjele su između 35 i 85 odsto (odnosno od 0,50 do 2,5 KM).

Ovo nije kraj, prognoziraju stručnjaci, koji kažu da je novo poskupljenje uslijedilo već tokom septembra, u šta su se potrošači već mogli uvjeriti.

Prema podacima o prosječnim potrošačkim cijenama u BiH, koje je objavila Agencija za statistiku BiH, navodi se da od avgusta 2021. do avgusta 2022. godine jedini pad bilježe rafovi na kojima se prodaju odjeća i obuća.

- Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 25,6 odsto, alkoholna pića i duvan za 2,3 odsto, stanovanje i režijski izdaci za 17,4 odsto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 11 odsto, prevoz 28,4 odsto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 4,1 odsto - navodi se u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

Za godinu dana više novca dajemo i za zdrastvo, obrazovanje, komunikaciju, uslugu u restoranima i hotelima, pa čak i za rekreaciju i kulturu.

Ipak, ako bismo pitali većinu građana šta je to što ih najviše pogađa po pitanju poskupljenja, to su svakako osnovne prehrambene namirnice i usluge prevoza.

Po ovom osnovu, statistika je neumoljiva.

Za godinu dana procentualno najviše je poskupio plin (zemni gas), koji se u avgustu 2021. godine plaćao 70 feninga po metru kubnom, dok mu je cijena na kraju avgusta 2022. bila 1,30 KM, što je prosječno poskupljenje od 85,7 odsto. Više od 83 odsto poskupjelo je ulje za prehranu, a cijena je sa tri KM po litru porasla na prosječno 5,5 KM. Slijede šećer i brašno, a građani su za kilogram ovih namirnica za godinu dana morali izdvojili 90, odnosno 60 feninga više nego u istom periodu prošle godine.

Morali smo 50 odsto više novca izdvojiti i za toalet-papir (sa 2,4 KM na 3,7 KM), dizel gorivo (sa 2,1 KM na 3,2 KM) i tvrdi sir (sa 11,4 KM na 17,3 KM po kg). Listu procentualno deset najvećih poskupljenja zatvaraju margarin, zatim mlijeko, koje sada košta skoro dvije KM po litru, te junetina, koja je sa 13,6 poskupjela na 18,2 KM po kilogramu.

Makroekonomista Faruk Hadžić, obrazlažući podatke Agencije za statistiku BiH, napominje da je uvijek moguće pronaći cijene pojedinih proizvoda koje su drugačije od ovih i da to zavisi od trgovačkog centra ili mjesta.

- Također, na ovoj infografici je prikazan rast cijena u procentima, što znači da je moguće pronaći veći rast u apsolutnim vrijednostima, poput drveta za ogrev (sa 82,2 KM je poskupjelo na 103 KM, što je 25,3 odsto) - naglašava Hadžić za "Nezavisne novine".

On kaže da je, bez obzira na sve, realno istaći da ćemo se s nostalgijom sjećati cijena pojedinih proizvoda, jer su cijene pojedinih proizvoda, poput mlijeka, dodatno porasle u septembru, što će zvanična statistika tek naknadno potvrditi.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, ističe za "Nezavisne novine" da ne treba biti mnogo pametan i bistar da se ne primijeti koliki je udar na džepove građana i da su cijene u odnosu na prošlu godinu veće i po nekoliko stotina KM.

- To osjetimo na svom novčaniku i na težini kesa koje nosimo kada se vraćamo iz kupovine. Mislim da će potrošačka korpa u devetom mjesecu preći 3.000 KM, jer je u avgustu bila 2.900 KM, a sada su djeca krenula u školu i uvijek ima dodatan skok. Iako je, recimo, naše osnovno obrazovanje besplatno, ipak roditelji i te kako izdvajaju iz svog džepa kako bi dijete spremili u školu - naglašava Bago.

Prema njegovim riječima, teško je prognozirati šta nas očekuje u narednim mjesecima, jer cijene divljaju svakodnevno.

- Niko ne priča o kvalitetu življenja trenutno niti koje su to mjere koje bi popravile stanje. Zemlje u regionu i EU donose desetine mjera. Podsjećam da je Hrvatska investirala oko 1,5 milijardi KM kako bi prebrodili krizu (djeca, penzioneri...) To bi značilo da BiH momentalno uloži 700-800 miliona KM. Našim političarima to ne pada na pamet - kaže Bago i dodaje da će iznos potrošačke korpe sigurno rasti.

- Ja zaista ne znam koliko treba da iznosi potrošačka korpa da ljudi dignu svoj glas. Jako je mali broj onih koji to mogu iznijeti. Svi se mi nečega odričemo - zaključio je Bago.

nezavisne.com