Ekonomsko osnaživanje povratnika: Pokrenuti porodična gazdinstva

Formiran kao nevladina organizacija, ''Savez za povratak izbjeglih i raseljenih Bosanske Posavine'' počeo se baviti i ekonomskim osnaživanjem povratnika. U poslednje vrijeme to je razvojna agencija usmjerena na finansiranje obnove komunalne infrastrukture, ali i realizaciju projekata iz oblasti poljoprivrede, resursa kojim raspolažu građani, ali koji nije dovoljno iskorišten. Na području Donjih Koliba uskoro će biti podignuti zasadi borovnice.

Predsjednik Saveza Pavo Dujak obrazlaže novinu, odnosno dio projekta u javno - privatnom partnerstvu sa građanima koji žele da pokrenu porodična gazdinstva i osnaže povratak.

- Borovnice sadimo u posebno pripremljene vreće i posude u jedan poseban supstrat koji je uvezen iz Litvanije. To radimo sa jednim našim iseljenikom koji je u Nemačkoj. Na tome nećemo stati. To je novina. Pokušavamo kroz nevladin sektor da uključimo našu dijasporu u razvoj. Do sada je bilo ulaganje u stambeni fond koji se ispostavio kao promašaj, ako nema ulaganja u razvoj i ne stvorimo radna mjesta. Mi ćemo jedan dio borovnice direktno posaditi u zemlju da vidimo kako će se ponašati. Izvršili smo analizu zemljišta i pokazalo se da imamo idealne uslove za uzgoj ovog bobičastog voća-, govori Pavo Dujak, i napominje da je riječ o mini plantaži na pola hektara.

On napominje da je motiv profit, odnosno doprinos svojoj lokalnoj zajednici.

- Naš pokušaj je da mi svojoj lokalnoj zajednici i svom zavičaju damo doprinos u razvoju. O profitu ćemo razgovarati kasnije. Mi se sada žrtvujemo, da pomognemo lokalnoj vlasti, da sarađujemo sa domicilnim stanovništvom, da tako kažem. Mi smo otvorili prije dvije godine pogon za preradu voća i povrća. Nema zarade, ali nema ni gubitaka. Treba imati strpljenja, postoji ekonomska opravdanost-, nastavlja Dujak.

Imaju dobru saradnju sa Udruženjem ''Voćar'' iz Broda, očekuju punu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kao i drugih institucija. Nakon toga, uzgajivači borovnice, osim za svoje potrebe, biće orijentisani i na tržište. Jedna porodica potrebno je da uzgaja borovnice na oko pet dunuma kako bi bilježila uspjehe.

- To je minimalna površina i uz tri hektara drugog voća jedna prosječna porodica može imati solidnu zaradu, dovoljnu za pristojan život. Iskustva iz Srbije i Hrvatske su pozitivna. LJudi kažu dajte nam 60 tona proizvoda borovnice i sve ćemo prodati. Doduše, naše porodice imaju sve manje članova, ali to mogu da beru i djeca. Postoji i komšijska solidarnost. Ima dovoljno zarade da se može opstati-, uvjerava Dujak.

Cilj se nazire, podvlači Dujak.

- Očekujemo da ćemo imati dovoljno proizvodnih kapaciteta, interesantnih za nova ulaganja brojnih subjekata, da imamo svoju hladnjaču, svoju sortirnicu. Da će to biti mamac za privlačenje novih investicija. To će rezultirati zadržavanju mladih na ovom području. Da pokažemo da se i ovdje može lijepo živjeti-, rekao je Dujak.

Na području Broda postoje tri plantaže od po pola hektara aronije, uzgajaju se i lješnici, orasi. Borovnice će biti zasađene na površini od 5 dunuma. Uz stečena znanja o ovoj voćarskoj kulturi i primjenom neophodnih mjera, Dujak vjeruje da će ova mini – plantaža borovnice uspjeti u potpunosti.

D.M.