Nedavno istraživanje objavljeno na platformi Statista donosi zanimljive i pomalo iznenađujuće rezultate o higijenskim navikama Evropljana, posebno u vezi s pranjem ruku nakon korištenja toaleta. Iako se pranje ruku često smatra osnovnim korakom lične higijene i prevencije širenja bolesti, podaci otkrivaju velike razlike među evropskim zemljama u učestalosti pranja ruku i opštem shvaćanju važnosti ove prakse.

Bosna i Hercegovina prednjači s 96 posto građana koji redovno peru ruke, a Hrvatska je sa 70 odsto u sredini.

Prema istraživanju, Bosna i Hercegovina prednjači sa 96% građana koji redovno peru ruke sapunom nakon korištenja toaleta, što je najviši postotak u Evropi. Odmah iza nje nalazi se Turska, u kojoj čak 94% stanovništva redovno praktikuje ovu higijensku naviku. Rumunija, KiM i Portugal dijele jednako visok rezultat od 85%, dok u Srbiji ruke pere 83 odsto ljudi. S druge strane, Nizozemska bilježi najniži postotak, u toj zemlji samo polovina stanovništva pere ruke nakon toaleta, što je izazvalo iznenađenje s obzirom na opštu razvijenost zemlje. Francuska i Španija takođe imaju niske rezultate, s oko 38%, odnosno 39% stanovnika koji ne peru ruke redovno, piše Večernji list.

Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, sa 70% stanovnika koji peru ruke nakon korištenja toaleta. Iako je ovaj rezultat solidan, postoji prostor za poboljšanje, posebno u sklopu javnih kampanja i edukacije o važnosti higijene ruku. Pravilno pranje ruku dokazano smanjuje rizik od širenja mnogih zaraznih bolesti, uključujući proljev, respiratorne infekcije i grip. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da je pranje ruku sapunom jedna od najučinkovitijih mjera prevencije bolesti, čime se rizik od respiratornih infekcija može smanjiti za 20%, a rizik od proljeva i do 50%.

Istorija pranja ruku kao higijenske mjere seže u 19. vijek. Mađarski ljekar Ignaz Semmelweis prvi je uočio povezanost između higijene ruku i smanjenja smrtnosti u porodilištima. Njegov rad, iako u početku ignorisan, postavio je temelje za savremene higijenske standarde. Danas se pranje ruku smatra osnovnim javnozdravstvenim alatom, ali istraživanja pokazuju da svijest o važnosti ove navike i dalje nije jednaka u svim dijelovima svijeta.

Jedan od ključnih faktora koji utiče na higijenske navike je dostupnost vode i sapuna. Iako su higijenski resursi široko dostupni u Evropi, razlike u stopama pranja ruku ukazuju na važnost obrazovanja i kulturnih normi. Na primjer, zapadnoevropske zemlje poput Francuske i Nizozemske imaju niže stope pranja ruku uprkos visokom životnom standardu, dok istočnoevropske zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine bilježe znatno više stope.

Pranje ruku ima velik uticaj na globalno zdravlje. UNICEF procjenjuje da bi redovno pranje ruku sapunom moglo spriječiti smrt 1,5 miliona djece godišnje od bolesti povezanih s lošom higijenom. Zanimljivo je da pandemija kovid-19 nije samo osvijestila važnost ove navike, već je dovela i do znatnog povećanja njene učestalosti. Istraživanja su pokazala da je u prvim mjesecima pandemije zabilježen porast higijenskih praksi, uključujući pranje ruku, u mnogim zemljama. Međutim, nakon povratka u rutinu, mnoge su zemlje zabilježile pad pridržavanja ove prakse.

Hrvatska, sa svojih 70%, i dalje se suočava s izazovima u podizanju svijesti o higijenskim praksama. Javnozdravstvene kampanje, posebno usmjerene na mlađe generacije, mogu igrati ključnu ulogu u povećanju tog postotka. Korištenje tehnologije, poput mobilnih aplikacija koje podsjećaju na pranje ruku, ili uvođenje senzora u javne prostore može dodatno pomoći u promovisanju higijenskih standarda, piše Večernji list.

Banjaluka.net